DOBROČINITELJI DRUŠTVA OD POČETKA DO DANAS
Legat – biblioteka Ane Bubalo- Veseličić i Njegoša Veseličića
U osvit novog milenijuma, a na 100 - godišnjicu od svog osnivanja "Prosvjeta" je ponovo postala legator.
Ana Bubalo - Veseličić
Testamentom br. 849/01 koji je registrovan kod Općinskog suda II Sarajevo, gospođa Ana Bubalo - Veseličić ostavlja SPKD "Prosvjeta" - Sarajevo:
"Od moje zaostale imovine koju ostavljam gore imenovanim cjelokupnu biblioteku i tri vitrine u kojima se nalaze sve knjige, kao i magnetofon i dva projektora i to sve poklanjam kao legat "Dr. Ane Bubalo-Veseličić" i pokojnog mi supruga profesora Njegoša Veseličić Kulturno prosvjetnom društvu "Prosvjeta" u Sarajevu. Ta je izjava moja posljednja volja i želim da se u cjelosti ispuni."
Darivajući svoje intelektualno blago – knjige koje su voljeli – koje su ih inspirisale, iz kojih su saznavali i bogatili svoj um i dušu, porodica Veseličić je ponovo vaskrsla zamisao "Prosvjetinih utemeljivača o uzajamnom pomaganju generacija.
Legat biblioteka Ane Bubalo-Veseličić i Njegoša Veseličića, sadrži 738 publikacija. Ona obiluje dragocjenim i rijetkim knjigama iz društvenih i prirodnih nauka, medicine, šumarstva, psihologije, svjetske i domaće književnosti, mnogo-brojne antologije, rječnike i leksikone.
Obilježavajući deset godina od ponovnog osnivanja SPKD "Prosvjeta" - Sarajevo, Skupština Društva je svojoj dobrotvorki – legatoru Ani Bubalo Veseličić dodijelila Zahvalnicu za doprinos u obnovi i radu Društva.
LEGATORI "PROSVJETE"
Od pamtivijeka ljudi su pomagali jedni drugima, oni imućniji siromašnijima, bilo direktnim davanjem ili kroz institucije. Crkve su odigrale veliku ulogu pomažući siromašnije, siročad, zbrinjavanjem ubogih. Bilo je uvijek ljudi koji su za života zavještavali dio ili cijelo imanje u cilju pomaganja društva, dakle stvarali legate, svo- jevoljno predavali tačno određenu imovinu koja se ostavlja nekoj osobi ili društvu, zajednici u opštekorisne svrhe. Tako je i društvo "Prosvjeta" imalo svoje legatore, čak i prije nego je to bilo regulisano statutom i pravilima. Istržnvanje imena legatora vpšeno je na osnovu arhivske građe društva "Prosvjeta" koja je sačuvana y Arhivu BiH, a cigurno da je za sređivanje te građe najzaslužnija Slavica Klarić. Iz tog arhivskog fonda i izvještaja Glavnog odbora uglavnom su i korišteni podacn navedeni u ovom tekstu.
Društvo "Prosvjeta" osnovano je 1902. godine, a u Statutu piše:"Zadatak je društva da pomaže napredak Srpskog Naroda u Bosni i Hercegovini na prosvjetnom i kulturnom polju. Sredstva društva sačinjavaju (do)prinosi članova i dobrovoljni prilozi i zavještaji". Ali u članu 6. koji razvrstava članove duštva se ne pominju ni legatori ni počasni članovi, nego samo dobrotvori, utemeljivači i pomagači.
Nakon Prvog svjetskog rata društvo obnavlja rad i donosi "Pravila Prosvete, srpskog prosvjetnog i kulturnog društva". U trećem poglavlju - "članovi" razvrstava ih na legatore (velike dobrotvore), dobrotvope, utemeljivače i pomagače. Precizirano je "Legatori su koji prilože društvu najmanje 20.000 dinara ili zaveštaju društvu imanje od tolike i veće vrednosti" iste odredbe su i u Pravilima od 1930. godine. Svi legati čine neprikosnovenu glavnicu Prosvjete, koja se ni u kom slučaju ne može okrnjiti, piše u izvještaju. Podaci o prvim legatorima dryštva zabilježeni su još 1903-1904. godine kada ih je bilo tpoje i od tada se povećavao pa je 1911. godine bilo 15 legatora, i toliko cve do 1920. godine, da bi 1940. bilo 87 legatora, što pojedinaca, što institucija. Mora se imati u vidu da su u legatore svrstavani svi članovi popodice bez obzira što je to njihovo zajedničko zavještanje.
1. U spomenici "Dvadeset i pet godina rada Društva Prosvjete 1902-1927." piše: Legatorom Procvjete postao je prije Oslobođenja onaj ko je priložio Prosjeti najmanje u gotovom svotu od Kruna 20.000 u zlatu ili u realitetnma ili veće vpijednosti. Iza Oslobođenja legatorom Procvjete poctaje ko ppiloži najmanje svotu y gotovom ili realitetima y vrijednosti od Dinara 20.000. Novac legatora se ne troši, nego se istim osnivanju kod Prosvjete "Zadužbine", koje nose ime lerator. Prihodi legata troše se na ciljeve Prosvjete prema dryštvenim pravilima. Prosvjeta ima do sada legatora 47, a to su: Savić, iz Sarajeva. Poklonila je Prosvjeti sav svoj imetak, kuću sa zemljištem u Sarajevu u Čeidžik ulici. Prilikom regulacije kuća je prodana za Din. 80.000 i novac uložen na knjižnicu kao: "Zadužbina Daše Savić". (Pomenuta ulica Čeidžik nosi danas ime Avgusta Šenoe.)
2. Todor Ančić, trgovac iz Trsta. Poklonio y zlatu Kruna 20.000. Novac je uložen za podizanje Prosvjetina Doma y Sarajevu y Sime Milutinovića ulici, čija je vrijednost procijenjena na Din. 1,500.000.
3. Jovanka Fufić, iz Travnika. Poklonila je Kryna 20.000 y zlatu. Novcem je kupljena kuća u Sarajevu u Despića ulici. Vrijednost je kuće danas 200.000.
4. Pahomije Nikolajević, iguman manastira Žitomislića. Poklonio je Kruna u zlatu 20.000. Novac je uložen za podizanje Prosvijetina doma u Sarajevu.
5.-7. Niko Besarović, trgovac iz Capajeva, Pero H. Besarević, student, Konstantin Besarević, rentijer u Sarajevu, otac i sinovi. Poklonili su jedan dio zemljišta y Sarajevu, na kome je sazidan Prosvjetin Dom. Vrijednost poklonjenog zemljišta Kryna 40.000 u zlatu.
8.-9. Vaso Jakšić, trgovac y Derventi i Mara Jakšić, supruga. Poklonili Kruna 20.000 y zlatu. Novac je utrošen za podizanje Prosvjetinog doma u Sarajevu.
10. Dimitrije Jovanović, protojerej iz Konjica. Poklonno Kruna 20.000 u zlatu. Novac je utrošen za podizanje Prosvjetinog Doma u Sarajevu.
11.-12. Pajo Smoljanović i Marica P. Smoljanović, rođ. Banjac, supruga. Poklonili realitete u Prači. Vrijednost D. 50.000.
13. Ljubo P. Krsmanović, rentijer u Beogradu. Poklonio zemljište u Tuzli u vrijednosti od Dinara 45.000.
14. Adelina-Paulina Irbi iz Bojlon-Hola, u Engleskoj. plemenita Engleskinja, velika dobrotvorka Srpskog Naroda. Prosvjeti poklonila u realitetima u Sarajevu u vrijednosti od Dinara 450.000.
15.-16. Stevo Ostojić, trgovac iz Prnjavora i Jovanka Ostojić, supruga. Poklonili Tri kuće u Prnjavoru y vrijednosti od Dinara 500.000.
17. Ana Seratić iz Sarajeva. Poklonila kuću u Sarajevu u Petraki čikma uici u vrijednosti od Dinara 30.000.
18.-19. Vaso S. Kraljeviđ, trgovac iz Sarajeva i Kristina B. Kraljević, rođ. Besarević supruga. Poklonili kuću u Sarajevu u Kralja Petra ulici. Vrijednost Dinara 1,500.000.
20. Marko Dobrojević, trgovac u Bos. Krupi. Poklonno kuću u Bos. Krupi u vrijednosti od Din. 50.000.
21. Špiro Davidović - Dokić, trgovac y Mostaru. Poklonio kuću u Mostaru na Suhodolini u vrijednosti od Din. 135.000. (u dokumentima su navedeni još Luka i Gojko, vjerovatno braća).
22.-23. Cimo Dakić, trgovac u Bos. Šamcu i Jelena Dakić, supruga. Poklonili dvije kuće u Bosan. Šamcu u vrijednosti od dinara 65.000.
24. Baco L. Ćuković, tpgovac rodom iz Risna u Boki, sada y Denveru, država Kolorado (S.A.D.). Poklonio je Din. 25.000 - u gotovom.
25. Soka ud. Andrić iz Trebinja. Poklonila Din. 20.000 - y gotovom.
26. Mitar Kalajdžić, trgovac iz Skoplja. Poklonio Prosvjeti kuću u Skoplju u Cara Uroša ulici u vrijednosti od dinara 150.000.
27. Živojin Mišić, vojvoda. Upisali ga Građani Bihaća sa ulogom od Din. 22.000. Novac uložen u Prosvjetin đački dom u Bihaću.
28.-29. Stojanka Kovačević, rođena Galić iz Bos. Gradiške i Ćorđe Kovačević, trgovac suprug. Poklonili Prosvjeti kuću y vrijednosti od Dinara 300.000 - y Bos. Gradiški.
30.-32. Aco M. Despić, trgovac i industrijalac iz Sarajeva i Vera M. Despić, supruga i Darinka M. Despić, sestra. Poklonili Din. 1,200.000 y realitetima - dvije kuće u Beogradu i Din. 200.000 - u gotovom.
33.-34. Ilija Lazić, trgovac iz Sarajeva i Mira I. Lazić, rođena Dokić, supruga. Poklonili kuću y Novom Sadu u vrijednosti od Din. 132.000.
35. Simo Prnjatović, trgovac iz Sarajeva. Poklonio y gotovom Din. 20.000.
36.-37. Goša (Kosa?) ud. Šljivić i Dušan Šljivić, inžinjer. Mati i sin oboje iz Sapajeva. Poklonili kuću u Sarajevu u Koševu ulici u vrijednocgi od Din. 150.000.
38. Dr. Božidar Čepović iz Tpebinja. Poklonio Dinara 20.000 - u gotovom.
39. Cpp. Dobrotvorno društvo Sv. Sava. Bpoj 31. Srpski Savez Svjesne Srbandije u St. Paulu u Državi Mineapolis (S.A.D.). Položio Dinara 50.000 – 7% Dpž. Zajam.
40. Srpska Centralna Privredna Banka u Sarajevu. Poklonila Dinara 20.000 - u gotovom.
41. Amerikansko-Srpska Banka u Sarajevu. Poklonila dinara 20.000 - u gotovom.
42. Zemaljcka Banka za Bosnu i Hercegovinu y Sarajevu. Položila dinara 20.000 - u gotovom.
43. Hikola Fufić, posjednik u Travniku. Položio Din. 100.000 - u gotovom.
44. Pero Stokanović trgovac iz Tuzle. Položio Dinara 20.000 - u Gotovom.
45. Dr. Vaso Rundo, advokat y Sarajevu. Poklonio 5.000 knjiga Biblioteke y vrijednosti od Din. 250.000.
46. Zadužbina Blagodarnih Prosvjeti. Upisano do 1. jula 1927.-e Din. 30.000. Upisaše Prosvjetini stipendicti.
47. dr. Hamid Svrzo iz Sarajeva. Poklonio Din. 20.000.
To su legatori "Prosvjete" do 1927. godine, a bilo ih je i poslije. Najmjerodavniji je
svakako spisak legatora koji je uradio Glavni odbor društva 1940. godine. Dio tog izvještaja objavljen je i u knjizi Dr. Madžara o "Prosvjeti". U pomenutom spisku Glavnog odbora ima 87 legatora, a u Madžarevom popisu ima 69 legatora, razlika je vjerovatno u sažimanju, ali neki legatori, koji se ialaze y pomenutom spisku ne nalaze se nikako u knjizi.
Dakle ocim pomenutih y cpomenici, legatori dpyštva "Prosvjeta" bili su još:
- Simo Prnjatović, trgovac - Sarajevo;
- Teodisios Gorgoljatos, trgovac Sarajevo:
- Danilo Ćorović, industrijalac - Sarajevo:
- Ana Grđić, Gacko;
- Aleksandar M. Besarović, tpgovac Sarajevo;
- Kppstina Kraljević - Sarajevo;
- Jovanka Ćešidić, pođ. Đokić - Sarajevo:
- Milivoje Nikolić, apotekar - Beograd;
- Zorka Hikolić, supruga Milivoja Beogpad
- Simeuna Jovanović - Srebrenica;
- Dr. Pero Ivanović, ljekar-Sarajevo;
- Cimo Stojanović, proto -Prijedor; - Rosa Ivanišević, - Mostar;
- Ranko Prnjatović, Uč. trgo. škole Sarajevo;
- Dr. Ćorlje Vasiljević - Sapajevo;
- Mara Vasijljević - Sarajevo:
- Ana Vilaret - Carajevo;
- Luka Ćelović - Beograd;
- Hedica, Svetozara, Ćorović - Moctar;
- Dr. Božidar Čerović, konzul y penziji Beograd;
- Inž. Hajdar Čekro - Sarajevo;
- Pero Stokanović, posrednik - Tuzla;
- Stevan Mandić, javni beležnik -Combor;
- Emilijan Lilek, vladin savjetnik y miru - Celje:
- Svetozar Zečeviđ, trgovac - Beograd;
- Julka Zečević, udova Svetozara - Beograd
- Stana Krekić - Modriča;
- Đorđe St. Bekič, upravnik Cppcke patrijapšije y mirovini - Beograd;
- Ivan Palandačić, - Čikago;
- Vojislav Jeftanović, posjednik Sarajevo:
- Danica Cvetkovič - Skoplje;
- Marko Cvetkovič - Skoplje;
- Risto Milušič - Mosgar:
- Jovanka Ricte Milušič - Mostar:
- Milan Riste Milušič - Mostar:
- Teofik Češidič - nadglednik vodovoda - Capajevo;
- Velizar Ristić, Posrednik - B. Bečkerek ( Petrovgrad-Zrenjanin);
- Nektarije Krulj, episkop znorničko- tuzlancki - Tuzla;
- Atanasije Šola, ministar y penziji- Sarajevo;
- Srpska centralna banka - Sarajevo;
- Amerikancko srpska banka - Sarajevo;
- Zemaljska banka - Sarajevo;
- Šumsko industrijsko preduzeće Dobrljin (Šipad) – Sarajevo
- Srpsko-dobrotvorno društvo - Kajao (SAD):
- Industrija željeza (gvožđa) - Zenica:
- Srpska crkvena opština - Banja Luka;
- Zadužbina blagodarnih Prosveti.
Legati su bili u novcu, a dosta dobrotvora su poklanjali i kune ili građevinsko zemljište. I Dom Prosvjete izgrađen je na poklonjenom zemljištu, legat je to porodice Besarović. Neke od poklonjenih kuća još postoje kao i neke izgrađene iz zadužbina y novcu. Popis imovine "Prosvjete" koja je nakon "samoukidanja društva" pripala Savezu kulturno-prosvjetnih društava BiH 1949. godine se vidi iz zapisnika koji se nalazi u fondu Arhiva, a objavljen je i u pomenutoj knjizi. Trideset i dvije zgrade su tada bile u vlasništvu dru-štva "Ppocvjete", pet gradilišnih zemljišta, dvije njive. Osim y Sarajevu, gdje je bilo najviše objekata u vlasništvu društva (petnaest), a nakon Mostara gdje je "Prosvjeta" imala u vlasništvu četiri objekta, tri kuće zavještane "Prosvjeti" nalazile su se u Prnjavoru. Dakle i u "malim" mjestima bila je razvijena svijest o potrebi prosvjećivanja i doprinosili su tome. |
