Osnivačka Skupština SPKD "Prosvjete”- Sarajevo održana je 1993. godine kada je Društvo ponovo registrovano.
Bez obzira na ratne uslove koji su vladali u ovom periodu, Društvo je, zahvaljujući entuzijazmu nekoliko pojedinaca nekako funkcionisalo .
Živjeli smo i radili u prostoru sa izgorjelim krovom, sastajali se u privatnim stanovima. Djelatnost se svodila na obnovljeno izdanje "Bosanske vile” - Lista za književnost, kulturu i društvena pitanja. Povremeno su organizovane tribine naučnih i kulturnih radnika. 1995.godina bila je nešto aktivnija. Organizovane su izložbe slika Mice Todo-rović i Đoke Mazalića, poetske večeri, okrugli stolovi i tribine sa raznom ineresantnom tematikom. U okviru izdavačke djelatnosti izdate su knjige "Ovo je Balkan draga” Velimira Miloševića i ”Sarajevska tuga” Gorana Simića.
Rad u 1996. godini bio je sticanjem raznih okolnosti manjeg intenziteta nego prethodne godine. Glavne karakteristike tog perioda su: nedostatak finansijskih sredstava, prostora za rad i personalni problemi. I pored toga nastavljeno je izdavanje "Bosanske vile”, štampan je "Narodni almanah”, dvije zbirke pjesama "Pasternak na Mojmilu” Velimira Miloševića i "Labudov pjev” Nenada Kostića. Zatim organizovan je odlazak djece na ljetovanje u Austriju i Mađarsku. Ostvareni su stalni kontakti sa drugim nacionalnim društvima Preporodom, La Benevolencijom, Napretkom i Cankarom.
U ovih nekoliko godina, od ponovnog otpočinjanja aktivnosti SPKD "Prosvjete”, u radu smo dobijali podršku od Ministarstva za nauku, kulturu, obrazovanje i fizičku kulturu Federacije Bosne i Hercegovine, od Fondacije Otvoreno društvo BiH, Kantonalnog ministarstva za finansije i Kantonalnog ministarstva za kulturu i sport.
Na III redovnoj Skupštini SPKD "Prosvjete”- Sarajevo održanoj u junu 1977. godine izabrani su Savjet, Izvršni odbor i drugi organi Društva. U Savjetu djeluju predstavnici svih nacionalnosti.
U novembru 1997. godine, svečanom akademijom u Narodnom pozorištu obilježeno je 95 godina postojanja i rada SPKD "Prosvjete”- Sarajevo.
Zahvaljujući razumjevanju Opštine Stari grad, SPKD "Prosvjeta”- Sarajevo je polovinom 1998. godine uselila u dio prostora u svojoj zgradi /cca 70m/. U ulici Sime Milutinovića Sarajlije br.1
Polazeći od bogate tradicije Društva, "Prosvjeta” je svoj rad usmjeravala preko mnogobrojnih komisija ( Tribine , Komisije za likovne umjetnosti, Komisije za pozorište i film, Muzičko-horske komisije, Komisije za izdavačku djelatnost, Redakcije "Bosanske vile” i "Almanaha”, Omladinskog kluba, Aktiva žena, Komisije za povrat imovine, Komisije za obilježavanje 100 godina postojanja SPKD "Prosvjeta” - Sarajevo, Komisije za odnose sa javnošću), koje su vodili stručni ljudi kvalifikovani za njihov rad i ostvarivali zacrtane programe rada prema finansijskim mogućnostima Društva.
IZVOD IZ GOVORA KOJI JE ODRŽAO AKADEMIK PROF. TEODOR ROMANIĆ POVODOM 100-GODIŠNJICE PROSLAVE POSTOJANJA SPKD "PROSVJETA" SARAJEVO:
Gospođe i gospodo,
"Prosvjeta" je za vrijeme postojanja i rada bila udruženje potpuno otvoreno držeći se principa da svoje njegujemo i unapređujemo a da kulturna i prosvjetna dobra bošnjačkog, hrvatskog i jevrejskog naroda iskreno i do kraja poštujemo. To je orijentacija koja danas logično dovodi do potrebe zajedničke saradnje kod realizacije nekih projekata i ca "Preporodom" i ca "Napretkom" i sa "Benevalencijom", pa na tom treba ustrajati. Posebno i stalno izražavamo želju za što užom saradnjom, gdje već poctižemo značajne rezultate ca bratskom "Prosvjetom" Republike Srpske. potrebno je istahi da činimo napore da usaglasimo naša djelovanja ca organizacijama “Prosvjete” u Mostaru, Zenici i Tuzli.
Opšte izražena želja i potreba da danas i ubuduće značajnije proširujemo naše aktivnosti treba, pa i mora da prati ojačana materijalna osnova. Nikako ne želimo da zaobiđemo činjenicu da u ovim teškim vremenima dobijamo pomoć kako bi održali u životu "Bosansku vilu", izdavačku djelatnost, aktivnoct tribina, izložbi, poetskih dramskih, muzičkih i svih octalih manifestacija. Pomoć nam dolazi od institucija Federacije, Kantona i Grada Sarajeva, dolazi i od mnogih inostranih organizacija. Svima hvala na tome.
Živimo, međutim, u nadi predstojeće restitucije kako bismo, oslonjeni na vlactite prihode, od objekata koji su nam odavno poklonjeni, postali do kraja materijalno neovisni i slobodni u kreiranju daljnjih aktivnosti na opštu dobrobit svih koji u nama vide prijatelje.
Ovaj jubilej, pored toga, što navraća naše misli na događaje iz prošlosti, svijetle i časne, treba da usmjerava naše poglede prema budućnosti. Pravci su poznati, oni su već utvrđeni prije 100 godina. Treba ih proširiti i osavremeniti. Vođeni tim imperativom, radimo i pokušavamo da budemo dostojni nasljednici onih čestitih, hrabrih i upornih ljudi koji su se prije 100 godina okupili da bi svom narodu pomogli u svestranom razvoju i u prosvjetnom i u kulturnom i u opšte duhovnom. Oni su nas trajno zadužili.
Uvjeren sam da će ovaj jubilej dati podstreka za još snažnijim angažmanom u čemu se prvenstveno moramo osloniti na doprinos mladih ljudi, na osvježenje postojećih snaga mislimo na mlade dokaz je nastup novih snaga u muzičkom dijelu kulturnog programa, dok ćemo u dramskom dijelu pozdraviti naše već afirmisane dramske umjetnike. Želim im uspješno predstavljanje a vama, dragi prijatelji, želim da uživate u onome što su nam naši umjetnici priredili.
Uživajmo, dakle, i hvala Vam!
Akademik prof.. Teodor Romanić
|
