ARHIV

NA OVOJ STRANICI DEŠAVANJA U 2014.g

SPKD “Prosvjeta” Sarajevo

Održana Press konferencija

u povodu održavanja:

V SVEČANOG BOŽIĆNOG KONCERTA!

U ponedjeljak 29. decembra 2014. godine u prostorijama Društva (ul. Sime Milutinovića Sarajlije br.1), sa početkom u 11,00 sati održala se PRESS  KONFERENCIJA  u povodu održavanja SVEČANOG BOŽIĆNOG KONCERTA koji će se održatu u ponedjeljak, 5. januara 2015. godine u Narodnom pozorištu Sarajevo sa početkom u 20,00 sati.

Na press konferenciji  u ime SPKD „Prosvjeta“ Sarajevo bili su prisutni:

Prim.dr. Savo Vlaški, predsjednik SPKD „Prosvjeta“ Sarajevo, Dejan Garić, umjetnički kreator Božićnog programa i Nenad Marilović, menadžer Božićnog koncerta.

Savo Vlaški, predsjednik Društva, obavjestio je prisutne novinare da za ovaj V Božićni koncert vlada izuzetno interesovanje, kako u Federaciji BiH, tako i u Republici Srpskoj. Ovom jubilarnom koncertu prisustvovaće i Mladen Ivanić, predsjedavajući predsjedništva Bosne i Hercegovine sa saradnicima, Svetozar Pudarić, potpredsjednik F BiH, mnogobrojni ambasadori, istaknuti predstavnici vlasti, visoko sveštenstvo, te ugledni javni i kulturni radnici.

Dejan Garić, koji je sa Milicom Kajević umjetnički kreator Programa, upoznao je predstavnike medija o sadržaju i učesnicima Božićnog koncerta. Hor „Srbadija“ iz Bijeljine (jedini hor iz regije na listi 100 najboljih horova svijeta) će otvoriti koncert sa duhovnim pjesmama i zatvoriti sa etno i narodnim pjesmama. Takođe u programu nastupa Klapa „Panon“ iz Novog Sada. Uz navedeno imamo i jedan blok sa recitatorima, solistima i triom posvećen srpskim pjesnicima.

      Velika nam je čast i zadovoljstvo – rekao je Nenad Marilović,  menadžer ovog koncerta – da se zahvalimo našem generalnom partneru BH Telecomu, mnogobrojnim sponzorima,  te medijskim pokroviteljima – koje smo istakli na bilbordima, transparentima, plakatima i pozivnicama.

Posebnu zahvalnost dugujemo i Narodnom pozorištu u Sarajevu – koji nam već petu godinu zaredom – besplatno ustupa salu.

Ulaznice mogu se kupiti na blagajni Narodnog pozorišta Sarajevo u periodu od 09-11:30 i 15:30 – 19:30 sati po cijeni od 10,00KM. Obzirom da su predhodni Božićni koncerti bili rasprodani, preporučujemo da zaineresovani na vrijeme nabave ulaznice.

PROGRAM ZA V BOŽIĆNI KONCERT:

Pozdravna riječ – dr Savo Vlaški, predsjednik SPKD Prosvjeta

1.  HOR SCPD SRBADIJA
(dirigenti: prof. dr Desanka Trakilović i mr Jelena Milićević-Trakilović
solisti:  Mirko Milanović i Siniša Pajić
harmonika: Dejan Perković)

Oče naš
Miodrag Govedarica: Gospode spasi blagočestivija
Artem Lukjanovič Vedelj: Ne otvrati lica tvojego
Izvod iz liturgije
N.N.: Carska jektenija
Božićni tropar: Roždestvo tvoje

2.      KAZUJEMO I PJEVAMO SRPSKE PJESNIKE
Timur Vilić
Đura Jakšić – Jakov Gotovac: NA NOĆIŠTU

Kristina Ljevak i Ognjen Blagojević
Borivoje Jevtić: OSEKA

Dejana Hršum, sopran; Nevena Ćeklić, klavir
Branko Radičević – Davorin Jenko: GDJE SI DUŠO, GDJE SI RANO

Đorđe Jovančić i Ana Jovančić
etno kompozicija: ZASP'O JANKO POD JABLANOM (aranžman Pedja Hart)

Trio Eudiates (Vanja Danilović, harmonika; Nikolina Čolović, violina; Sara Mićić, klavir)
Bogdan Štarc: BALKANSKA IMPRESIJA

3.  Vokalna grupa „Klapa Panon“ (M.Tolimir, N.Brett, S.Radivojević, N.Uzelac, S.Gez, P.Šepelj, N.Lukić, N.Miličević)

Zelenu granu s tragom žuta voća
Projdi vilo
Ja sam rođen tamo na salašu
Djevojko mala
V temnom lese

4. Hor SCPD Srbadija

Ja se penjem na gložđe, Aj' ima majka, Ja ho hoj kolika je zelena livada, Ja u bašti (srpske narodne pjesme)
Oči čornije (ruska narodna pjesma)
Jihav Kozak (ukrajinska narodna pjesma)

DOBRO NAM DOŠLI!

Sa iskrenim željama da ove svete dane provedete u miru i svakoj radosti, srdačno Vas pozdravljamo drevnim pozdravom Praznika:

"Nek Vas Božija svjetlost vodi,

MIR BOŽIJI, HRISTOS SE RODI!

VAISTINU SE RODI!"

Povodom proslave Božića SPKD "Prosvjeta" Sarajevo, neće raditi srijeda 07.01.2015.godine.

Svim vjernicima i ljudima dobre volje čestitamo Božić!

"Slava na visini Bogu, i na zemlji mir među ljudima dobre volje! (Lk 2,14)"

Pozivamo Vas sa radošću da prisustvujete koncertu posvećenom proslavi Božića!

Rezervaciju i kupovinu ulaznica možete izvršiti na blagajni Narodnog pozorišta Sarajevo.

Radno vrijeme blagajne: ponedjeljak - subota od 9:00 do 11:30 i od 15:30 do 19:30 sati.
Telefon: +387 33 221 682

Rezervisane ulaznice dužni ste preuzeti najkasnije dva dana prije održavanja predstave.

Cijena ulaznice je 10,00KM

Dobro nam došli!

Održana promocija knjige:

PUTOVANJA U SLOVENSKE PROVINCIJE  TURSKE U EVROPI u izdanju SPKD „Prosvjeta“ Sarajevo

Pred prepunom salom u prostorijama Društva u ulici Sime Milutinovića Sarajlije br1, u sjajnoj atmosferi održana je promocija knjige na kojoj su glavni akteri:

- Dragana Tomašević, urednik knjige

- Mina Nuhić, recezent

- Milica Kajević, prevodilac knjige

PUTOVANJA U SLOVENSKE PROVINCIJE  TURSKE U EVROPI
Drugo revidirano izdanje, London 1877
Naslov originala:
Travels in the Slavonic provinces of Turkey in Europe

Veći dio teksta prvog izdanja napisala je Georgina Mjur Mekenzi. A za ovo II izdanje Adelina Paulina Irbi izvršila je reviziju i dodala  tri poglavlja:
„Bosna 1875. godine“,
„Putovanje u Bosnu u avgustu 1875“ i
„Bosna 1876 i 1877. godine“

Dio iz predgovora urednice, Dragane Tomašević:
„Iako rođena miljama daleko od Sarajeva, Engleskinja Mis Irbi (Miss Irby) svojim se životom i radom upisala u istoriju ovog grada i odavno
postala njegova. Jedna ulica u samom centru grada od 10. januara 1919. godine nosi njeno ime. Jedino za vrijeme okupacije u periodu od 1941. do 1945. godine ova “velika dobrotvorka srpskog življa u Bosni,
Hercegovini i Dalmaciji” nije imala svoju ulicu u Sarajevu...
Mis Adelina Paulina Irbi, bogata Engleskinja, došla je u Bosnu i probleme tih stranih i dalekih ljudi osjetila kao svoje. Ona sama je to opisala ovako: “Kad sam došla u Bosnu, upoznala sam divan
i dobroćudan narod, čija je bijeda u meni probudila saosjećanje, te sam im stoga odlučila posvetiti cijeli svoj život kako bih liječila njihove patnje i umanjila im bijedu.”
... u prvom izdanju koje je preveo Čedomilj Mijatović nije bilo mno-
go govora o Bosni. Drugom izdanju su dodana i tri poglavlja o Bosni i ona su do sada samo djelimično prevođena na naš jezik. Iako je taj tekst pisan prije više od 100 godina, odlučili smo da ga prevedemo i objavimo kao knjigu. Prije svega, smatramo da to doprinosi boljem poznavanju naše prošlosti, zatim jednom vrstom duga prema ženi koja je cio svoj život posvetila Bosni trudeći se da ne ostane stranac (odlično je naučila naš jezik, upoznala se sa istorijom i geografijom, etnografijom i arheologijom). Osim toga, pravo mjesto za objavljivanje njenih tekstova o Bosni je upravo sarajevsko Srpsko kulturno prosvjetno društvo
“Prosvjeta”, jer je ona testamentom svu svoju ogromnu imovinu ostavila SKPD Prosvjeti i Dobrotvornoj zadruzi Srpkinja (koja je kasnije nazvana “Kolo srpskih sestara”)...“

Ostatak teksta kao i sjajan prevod možete pročitati u knjizi koju možete nabaviti u prostorijama Društva po jedinstvenoj cijeni od 10,00 KM.

CIP - Katalogizacija u publikaciji
Nacionalna i univerzitetska biblioteka
Bosne i Hercegovine, Sarajevo
929 Irby A.P.
821.111-992
IRBY, Adeline Paulina
Putovanja u slovenske provincije Turske u
Evropi / Adelina Paulina Irbi, Georgina Mjur
Mekenzi ; [prijevod s engleskog jezika Milica
Kajević]. - Sarajevo : SPKD Prosvjeta, 2014. - 109
str. : ilustr. ; 21 cm
Tekst ćir. na srp. jeziku. - Izv. stv. nasl:
Travels in the Slavonic provinces of
Turkey-in-Europe.
ISBN 978-9958-821-22-6
1. Mackenzie, Georgina Muir. - I. Irbi, Adelina
Paulina vidi Irby, Adeline Paulina
COBISS.BH-ID 21581574

Pozivamo Vas 18.12.2014.g. u četvrtak u 18 sati na promociju prevoda dijela knjige:

PUTOVANJE U SLOVENSKE PROVINCIJE TURSKE U EVROPI

SPKD "Prosvjeta" Sarajevo uz podršku Opštine Centar organizuje besplatan:

KURS DIGITALNE FOTOGRAFIJE!

Besplatan kurs digitalne fotografije, u trajanju od pet sedmica, počinje u petak, 21. novembra 2014. g., sa početkom u 19h.

 Časovi će se održavati svakog utorka i petka u istom terminu, u prostorijama SPKD ''Prosvjeta'' Sarajevo.

 Mogućnost pohađanja ovoga kursa imaju svi članovi Prosvjete, a članovi mogu postati svi oni koji uplate godišnju članarinu u iznosu od 30 KM, za zaposlene i 15 KM, za nezaposlene. Uplatom članarine stičete i niz drugih pogodnosti: besplatno pohađanje svih ostalih kurseva koje organizujemo, mogućnost učešća u Društvu kroz razne programe, redovnom informisanju o manifestacijijama i tribinama koje se dva puta mjesečno održavaju u Društvu, besplatno korištenje biblioteke i interneta i dr.

 Na ovom kursu polaznici će steći teoretske osnove, upoznati se sa osnovnim stilovima fotografije, imati priliku fotografisati primjenjujući nova saznanja, te analizirati napraviljene fotografije. Na predavanjima je obavezno posjedovanje foto aparata obzirom da će naglasak biti na vježbama i praksi sa minimumom teoretskog gradiva.

 Predavači će biti istaknuti članovi Foto-video kluba "Valter" Sarajevo koji posjeduju strukovno zvanje Fotograf I klase Asocijacije za umjetničku fotografiju u Bosni i Hercegovini.
Više o Foto-video klubu ''Valter'' možete pročitati na njihovoj web stranici www.valter.ba

 Po završetku kursa biće upriličena izložba najboljih radova, a svi polaznici će dobiti certifikat o uspješno završenom kursu.

 Broj polaznika kursa je ograničen, pa molimo sve zainteresovane da se prijave najkasnije do 25.11.2014. g.

 Sve dodatne informacije možete dobiti putem facebook profila ili mail-a: prosvjeta@bih.net.ba, a prijave na kurs isključivo na tel/fax: 033 444 230 ili lično u prostorijama SPKD ''Prosvjeta'' Sarajevo, Sime Milutinovića-Sarajlije br.1 svakim radnim danom od 11-15 sati.

Slike sa probe „Novogodišnjeg kursa plesa“!

Mali prikaz sa proba Plesne škole SPKD „Prosvjeta“ Sarajevo. Naši polaznici su se zabavili, stekli želju za plesom i nastavkom kursa. Kroz druženje,ali i ozbiljan rad sticali iskustva u plesu. Kurs plesa predstavljao relaksaciju i uživanje, svojevrsnu psihofizičku terapiju..Pozivamo sve naše polaznike i još uvijek one neodlučne da nam se pridruže da zajedno uživamo u čarima plesa, instruktor plesa Zoran Drašković sa partnericom Renkom Žunić.

SPKD "Prosvjeta" Sarajevo organizuje besplatan:

"NOVOGODIŠNJI KURS PLESA"

Voditelj Plesne škole i instruktor plesa Zoran Drašković sa partnericom Renkom Žunić.

Nakon uspješno završenih kurseva plesa i velike popularnosti Plesne škole, SPKD ''Prosvjeta'' Sarajevo ponovo organizuje besplatan "Novogodišnji kurs plesa" u trajanju od 2 mjeseca.

Upis na kurs traje od 20.-29.oktobra a kurs sa radom počinje 22.10.2014.g. u 19:00h. Probe će se održavati svakog ponedjeljka i srijede u istom terminu.

Na ovom kursu, polaznici će upoznati sa slijedećim plesovima:
- Standardni plesovi: Engleski valcer, Bečki valcer, Foxtrot, Tango; 
- Latinoamerički plesovi: Cha-Cha-Cha, Samba, Rumba. 
- Ostali plesovi: Sirtaki, Rock and roll, Salsa, 

Kurs je besplatan za sve članove Prosvjete, a članovi mogu postati svi oni koji uplate godišnju članarinu u Društvu u iznosu od 30 KM, za zaposlene i 15 KM, za nezaposlene.
Dobro došli da kroz druženje i zabavu naučimo osnove plesa i provedemo ugodne i zanimljive trenutke

Održna projekcija dokumentarnog filma Pesnik iz Sarajeva

Projekcijom 30-minutnog dokumentarnog filma Pesnik iz Sarajeva u prostorijama Društva "Prosvjeta", otvorena je manifestacija "Dani Velimira Miloševića". Film je dio dokumentarne TV serije "Dobri ljudi u vremenu zla" snimljenoj po knjizi Svetlane Broz u produkciji TV B92 te u režiji Dragana Ćirjakovića.

Projekciji su prisustvovali porodica, poznavaoci i ljubitelji poezije Velimira Miloševića kao i brojni prijatelji Društva.

NVO "Gariwo" je Velimira Miloševića prepoznala kao jednog od najvećih balkanskih, evropskih i svjetskih pjesnika, a tim je povodom i objavila njegovu antiratnu trilogiju "Ovo je Balkan draga" - istakla je Svetlana Broz u uvodnom dijelu projekcije..
Predsjednik SPKD "Prosvjeta" Savo Vlaški podvlači da je "Prosvjeta" počašćena pozivom "Gariwa" da učestvuje u ovom programu, uz ocjenu da je ovo društvo posebno vezano za Velimira Miloševića jer je bio njegov dugogodišnji član, te je tu često pisao i održavao različite tribine.

Održana PRESS konferencija u povodu najavljene manifestacije:

"Dani Velimira Velje Miloševića"

Manifestacija "Dani Velimira Velje Miloševića", u povodu obilježavanja desete godišnjice smrti ovog istaknutog bh. pjesnika, bit će otvorena večeras u Sarajevu projekcijom filma posvećenog njemu, a trajat će do 22. oktobra.
Organizator je NVO "Gariwo", a suorganizatori Narodno pozorište Sarajevo i Gradsko vijeće Grada Sarajeva.

Trodnevni program donijet će projekciju filma "Pesnik iz Sarajeva" rađenog u produkciji TV B92 te u režiji Dragana Ćirjakovića koja će biti urpiličena večeras u Srpskom prosvjetno-kulturnom društvu "Prosvjeta", predstavljanje knjige "Ovo je Balkan draga" Velimira Miloševića 21. oktobra u foajeu Narodnog pozorišta, te okrugli sto u sali Gradskog vijeća 22. oktobra posvećen djelu i životu ovog pjesnika

NVO Gariwo i SPKD "Prosvjeta" Sarajevo pozivamo Vas dana 20.10.2014.g ponedeljak, u 19 sati na omaž posvećen poznatom pjesniku Velimiru Miloševiću

Omaž u povodu deset godina od smrti velikog bosanskohercegovačkog pjesnika Velimira Miloševića, dugogodišnjem saradaniku našeg Društva u organizaciji NVO Gariwo u sklopu akcije Dani Velimira Miloševića  na kojoj bi bila projekcija 30-minutnog dokumentarnog filma  Pesnik iz Sarajeva iz dokumentarne TV serije Dobri ljudi u vremenu zla  snimljenoj po knjizi Svetlane Broz.

Sarajevo, ponedeljak, 20.10.2014.g, u 19 sati, u prostorijama Društva, ul. Sime Milutinovića Sarajlije br1.

Program manifestacije Dani Velimira Velje Miloševića pod pokroviteljstvom NVO Gariwo

Prvi dan:
20.10.2014., ponedjeljak u 11 h
Press konferencija u prostorijama SPKD Prosvejeta (Sime Miloševića 1)
Govoriće: Sava Vlaški, predsjednik SPKD Prosvejeta
Svetlana Broz, direktorica NVO Gariwo
Gradimir Gojer, recenzent knjige Ovo je Balkan draga
20.10.2014., ponedjeljak u 19 h
Projekcija filma Pesnik iz Sarajeva
produkcija TV B92, 2003., režiser Dragan Ćirjaković
Dvorana SPKD Prosvejeta (Sime Miloševića 1)

Drugi dan:
21.10.2014., utorak u 12 h
Promocija trilogije Ovo je Balkan draga, Velimir Milošević, Gariwo, 2014.
foaje Narodnog pozorišta Sarajevo
Promotori:
Ibrahim Kajan, književnik
Miodrag Živanović, filozof
Vojislav Vujanović, književnik i kritičar
Amir Brka, književnik
Gradimir Gojer, književnik i reditelj
Moderator: Svetlana Broz

Treći dan:
22.10.2014., srijeda u 17 h
Okrugli sto
O književnom i sveukupnom djelu Velimira Velje Miloševića
Ovalna dvorana Gradskog vijeća Grada Sarajeva
Učestvuju književnici, književni kritičari, filozofi i novinari, poznavaoci djela Velimira Velje Milloševića
Moderator: Gradimir Gojer, književnik i reditelj
Uvodna riječ: Vojislav Vujanović, književnik i kritičar
Učestvuju:
Ibrahim Kajan, Bisera Alikadić, Sead Trhulj, Amir Brka, Nihad Agić, Ibrahim Spahić, Jasmin Agić, Ivan Kordić, Predrag Šurkalović i Sead Trhulj

Održana promocija novog dvobroja časopisa Bosanska vila br. 61-62.

U četvrtak 16.10.2014.g održana je promocija novog dvobroja 61/62, časopisa Bosanska vila. Poslije uvodne riječi I pozdravnog govora glavne I odgovorne urednice Živane Jovančić, novo izdanje Bosanske vile predstavili su istoričar Slobodan Šoja i književnik Željko Pržulj, te sve prisutne upoznali sa sadržajem novog broja koji sadrži niz kvalitetnih članaka i tekstova o književnosti, kulturi i društvenim pitanjima, “

Novo izdanje Bosanske vile možete kupiti u prostorijama „Prosvjete“, ul. Sime Milutinovića Sarajlije br. 1, od 13:00-15:00 h, po cijeni od 5,00 KM kod sekretara redakcije Zorana Draškovića.

PREDSTAVLJAMO:

                     Časopis Bosanska vila – broj 61/62

Novo izdanje Bosanske vile u 2014. godini, objavljeno za period januar - juni, tematski je posvećeno događajima koji su obilježeni diljem svijeta - stoljeću Velikog rata i Sarajevskog atentata. Na stranica časopisa udarno mjesto zauzima opsežan prilog naslova Atentat u Sarajevu – 1878-1914, iz pera istoričara Slobodana Šoje. U časopisu objavljujemo odlomak iz romana “Ruka anđela“ književnika Željka Pržulja, koji govori o atentatu i mladobosancima. Mladi reditelj Srđan Šarenac piše o Sarajevskom atentatu na filmu, a pod zajedničkim naslovom Pjesme iz rova predstavljamo poeziju koja tematizira Veliki rat.

Bosanska vila donosi i priloge dr Mirjane Stojisavljević i Sime Klarića koji nas podsjećaju na tri decenije od tragične smrti omiljenog jugoslovenskog i bosanskoghercegovačkog pisca  Branka Ćopića. Takođe, objavljujemo poeziju istaknutog bh. pjesnika Velimira Velje Miloševića, povodom posthumno objavljenje knjige poezije “Nacrtaj mi kuću, tata“, u izdanju “Prosvjete“.

U književnog bloku časopisa donosimo priče Darka Cvijetića, Tatjane Dan Rakić, Berislava Juriča, Nevena Novaka i Ante Stanića. Pjesničke stranice pripale su poetesama Seidi Beganović i Željki Avrić, zatim Branku Ćopiću, te haiku pjesniku Smajilu Durmiševiću o čijem stvaralaštvu piše Bojan Bogdanović povodom knjige pjesama “Rasuti biseri“.

Pored toga, časopis donosi tekst akademika Ljubomira Berberovića, Fransoa Žakob – veliko ime nauke o životu, posvećen francuskom nobelovcu i potpisniku Deklaracije o slobodnom i jedinstvenom Sarajevu. Kustosica Lejla Osmanić otkriva nam domaću kulturnu baštinu u tekstu Likovna zbirka Muzeja grada Zenice, dok Duško Milidragović, kao svjedok događaja iz prošlosti, objavljuje prilog naslova Branko Šotra: umjetnik, partizan i humanista.

U našem časopisu rezervisane su stranice i za aktuelna dešavanja u godini obilježavanja Sarajevskog atentata i Velikog rata, te u književnosti i pozorišnoj umjetnosti, a isto tako i za aforizme iz pera Zorana Simića.

Novo izdanje Bosanske vile predstaviće istoričar Slobodan Šoja i književnik Željko Pržulj, na promociji koja se održava u četvrtak, 16. oktobra 2014. godine, sa početkom u 19 sati u prostorijama “Prosvjete“. Dobrodošli!

Istakla je o ovom broju glavna i odgovorna urednica Živana Jovančić.

Održana Tribina posvećena Branku Ćopiću

SPKD PRosvjeta Sarajevo u četvrtak, 9.oktobra, u 19 sati održala Tribinu posvećenu Branku Ćopiću, jednom od najvećih književnika naših prostora.

1. januara navršiće se stotinu godina od rođenja pisca i pjesnika koji je obilježio djetinjstvo brojnih generacija stasalih na području bivše Jugoslavije - književnog "oca" Nikoletine Bursaća, mačka Toše i brojnih drugih likova uz čije smo doživljaje odrastali, tvorac neprolaznih djela poput "Orlovi rano lete", "Bašta sljezove boje", "Osma ofanziva", "Ne tuguj bronzana stražo" i brojnih drugih. Rođen je 1.1.1915. u Hašanima kod Bosanske Krupe, a život je okončao samoubistvom u Beogradu 26.3.1984.

Na Tribini posvećenoj stogodišnjici rođenja Branka Ćopića o njegovom književnom djelu govorila je magistrica filoloških nauka Vedrana Mijović-Pantelić, a o njegovom životu novinarka Merima Kurtović-Pašalić.

Pozivamo Vas 16.10.2014.g. u četvrtak u 19 sati na promociju časopisa:

BOSANSKA VILA Br.61-62.

Promotori:

- Živana Jovančić, glavna i odgovorna urednica;

- Slobodan Šoja, istoričar;

- Željko Pržulj, književnik.

Sarajevo, četvrtak, 16.10.2014.g, u 19 sati, u prostorijama Društva, ul. Sime Milutinovića Sarajlije br 1.

SPKD "Prosvjeta" Sarajevo Vas poziva dana 09.10.2014.g, četvrtak, na Tribinu u povodu obilježavanja 100 godina od rođenja Branka Ćopića

Tribina je posvećena o životu jednog od najomiljenijih pisaca naših prostora, te o njegovom književnom djelu.

Učestvuju:

Vedrana Mijović-Pantelić, magistar filoloških nauka

Merima Kurtović Pašalić, novinar

Moderator: Dejan Garić, novinar

Sarajevo, četvrtak, 09.10.2014.g, u 19 sati, u prostorijama Društva, ul. Sime Milutinovića Sarajlije br 1.

SPKD "Prosvjeta" Sarajevo organizuje besplatan:

"NOVOGODIŠNJI KURS PLESA"

Voditelj Plesne škole i instruktor plesa Zoran Drašković sa partnericom Renkom Žunić žele Vam dobrodošlicu!

Nakon uspješno završenih kurseva plesa i velike popularnosti Plesne škole, SPKD ''Prosvjeta'' Sarajevo ponovo organizuje besplatan "Novogodišnji kurs plesa" u trajanju od 2 mjeseca.

Upis na kurs traje od 10.-29.oktobra a kurs sa radom počinje 22.10.2014.g. u 19:00h. Probe će se održavati svakog ponedjeljka i srijede u istom terminu.

Na ovom kursu, polaznici će upoznati sa slijedećim plesovima:
- Standardni plesovi: Engleski valcer, Bečki valcer, Foxtrot, Tango; 
- Latinoamerički plesovi: Cha-Cha-Cha, Samba, Rumba. 
- Ostali plesovi: Sirtaki, Rock and roll, Salsa, 

Kurs je besplatan za sve članove Prosvjete, a članovi mogu postati svi oni koji uplate godišnju članarinu u Društvu u iznosu od 30 KM, za zaposlene i 15 KM, za nezaposlene.
Dobro došli da kroz druženje i zabavu naučimo osnove plesa i provedemo ugodne i zanimljive trenutke.

Sa izleta u JAJCE

subota, juli 05. 2014.g.

Fotoaparatom kroz Jajce...

Jajce je grad u srednjoj Bosni, na utoku Plive u Vrbas. Prvi se put spominje u pisanim dokumentima 1396. Bio je posjed Hrvoja Vukčića Hrvatinića, a oko sredine 15. stoljeća prelazi u vlast kralja. Godine 1463. pada pod Turke, ali ga već potkraj iste godine preotima Matijaš Korvin i tu osniva Jajačku banovinu za obranu od Turaka. Na prijelazu iz 1527. u 1528. ponovno ga zauzimaju Turci, a sam grad gubi na važnosti, tako da se u 17. stoljeća zidovi utvrde znatno osipaju. U velikome požaru 1658. potpuno je uništen, a nakon toga tek donekle popravljen, tako da su utvrde Jajca u ruševnome stanju sve do 80-ih godina 19. stoljeća, kada se izvode opsežniji konzervatorski radovi na citadeli i tornju sv. Luke.

U 12. stoljeću tu postoji nekoliko građevina profana i sakralna karaktera, npr. crkva u romaničkome stilu na mjestu mlade gotičke crkve sv. Marije. Još jedna romanička građevina stajala je u donjemu dijelu grada, a na Carevu polju otkrivenaje romanička reljefna ploča. U 13. i početkom 14. stoljeću gradi se veliki zid oko naselja, koji se u drugoj polovici 14. stoljeća znatno pojačava, tada se na citadeli izgradjuje dvor u oblicima retardirane romanike. Pokraj Medvjed-kule kleše se u podzemlju dvorana na dva poda, poznata pod imenom Katakombe, koja je vjerojatno trebala služiti kao prostor za odvijanje rituala Zmajeva reda. Sudeći po grbu u predvorju, prostorje klesan po nalogu hercega Hrvoja, možda potkraj njegova života jer je rad ostao nedovršen.
Otprilike u isto doba franjevci podizu na ruševinama romaničke crkve svoj samostan sv. Marije, pri čemu zadržavaju romanički zapadni portal starije građevine, iznad kojega umeću gotičku rozetu. Oko 1460. na sjeveroistočnoj strani crkve dograđen je toranj sv. Luke, koji je u donjim dijelovima bio izveden u gotičkome stilu, dok su gornje tri galerije bile oblikovane kao romaničke trifore. Oko sredine 15. stoljeća izgrađen je na citadeli kraljevski dvor u stilu mletačko-dalmatinskom kasne gotike, bliske radionici Andrije Alesija. Na ulazu u citadelu podignut je svečani gotički portal s grbom kralja Stjepana Tomaševića. U prvim desetljećima 16. stoljeća, dvor je proširen dogradnjama u stilu srednjovjekovne kasne gotike. U doba Turaka crkva sv. Marije pregrađena je u džamiju, a toranj sv. Luke pretvoren u minaret. Kraljevski dvor je stajao jos u 17. stoljeću kao ruševina, a potpuno je razoren potkraj 18. ili početkom 19. stoljeća.
Na vrhu brda u centru Jajca se nalazi spektakularna srednjovjekovna tvrđava. Oko tvrđave se nalaze stare kuće izgrađene u starobosanskom stilu, dok se ispod njih rijeka Pliva stropoštava niz dva prelijepa 27 metara visoka vodopada.
Niti jedan drugi bosanskohercegovački grad na tako malom prostoru ne sadrži toliko kulturnog blaga i arhitektonskih stilova. Jedan do drugog nalazi se Rimski hram iz 3. stoljeća posvećen bogu Mitras-u i vrlo vrijedan primjerak srednjovjekovne arhitekture stari zvonik crkve Sv. Luke. Ispod crkve se nalaze katakombe u kojima su sahranjivani plemići i visoki svećenički dužnosnici. Sve je ovo otvoreno za posjetioce. Okolica grada je je bogata obiljem vode, koja je vjerovatno i bila jedan od razloga da je ovo područje bilo veoma atraktivno i praktično za izgradnju naselja u ranom periodu. Rijeke Vrbas i Pliva su omiljena za ribolov i plivanje otkako je 1970. godine izgrađena hidro-električna brana koja je formirala jezero.
Vožnja do Banja Luke kroz kanjon Vrbasa je zadivljujuće iskustvo. U drugom pravcu na rijeci Pliva nalazi se najveća kolekcija starih mlinova u cijeloj zemlji. Na širem području Plive možete pronaći znatan broj mlinova koji potiču još iz turskoga perioda. U prošlosti bi se porodice ovdje okupljale kako bi radile, mljele žito, prale veš i skupljale vodu. Većina mlinova je veoma dobro očuvana, neki još uvijek rade i čini se kao da su prirodan dio ovoga pejzaža.
„Medvjed kula  je interesantna građevina. Još  uvijek nije utvrđeno kada i ko ju je podigao. U literaturi postoje oprečna gledišta u koje je sve svrhe služila. Opseg (obim) Medvjed-kule iznosi 50 metara, a debljina zidova od  4,5 do 6 metara. Dr. Truhelka daje nešto širi opis položaja na kome se nalazi kula, njenog oblika , dimenzija te podatke o tome kako je i kada sagrađena i od kakvog materijala, unutrašnjem rasporedu donjeg i gornjeg sprata, vanjskim otvorima (puškarnicama), spravama pomoću kojih se pelo na kulu, itd.
(Hazim Eminefendić „Jajce 1878-1914“, Jajce 1989. godine)

„Postanja Medvedkule mogli bismo samo po vanjskom obliku kule ustanoviti. Okruglih kula poznavali su i Rimljani ali su ih rijetko gradili, jer im se četverasti oblik činio zgodnijim. Tek u Konstantinovo doba počimlju češće graditi oble tornjeve….Stanovnici ili branioci kule morali su se penjati  uz likove ljestve da dogju do vrata ili ih valjalo posebnim koloturom dizati u vis. Na vrata ulazilo se u gornji sprat kule, pod kojim se nalazi danas  7,25 m duboki  tamni , bunaru slični, podrum…Tamnica nije bila u Medvedkule svedena svodom, kako je to bilo  običajnije u srednjem vijeku, nego nadkrivena drvenim stropom…Iz svega možemo razabrati da je Medvedkula sazidana u ranije doba srednjeg  vijeka, kada se u Bosni još nije znalo ni za pušku ni za puščani prah. Pa i te kasnije usagjene puškarnice spadaju megju najstarije do sada u Bosni poznate oblike puškarnica, tako da ne ima sumnje, da nam valja Medvedkulu uvrstiti megju najstarije bosanske ratne građevine srednjega vijeka.
Svrha ovoj kuli se sastojala u tome, da bude straža i branik protiv neprijatelja koji  bi sa zapada niz Plivu prodirao, a to razabiremo po rasporedu prozora i puškarnica koje su okrenute prema Plivi, dočim su se vrata nalazila na protivnoj zaklonjenoj strani.“ (http://www.jajce-grad-muzej.com/index.php/setnja/medvjed-kula.html)

„Na Godišnjoj skupštini Društva za čuvanje starina u Jajcu 1938. godine, istaknuto je da je mitreum pronađen još 1931. god. prilikom kopanja temelja za izgradnju jedne kuće. Na inicijativu kustosa Zemaljskog muzeja u Sarajevu prof. Sergejevskog, rekonstruiran je 1937. god. 
Sjećam se koliko je radoznalosti, uzbuđenja, raznih priča i nagađanja izazvalo u čaršiji otkrivanje ovog spomenika, sve dok naučnici nisu objasnili o čemu se radi, ukazavši na njegovu istorijsku vrijednost i potrebu da se  zaštiti od zuba vremena. Radoznali i dokoni svijet danima je dolazio da ga gleda.
Šira javnost je tada pisala: …Cijeli ovaj spomenik isklesan je iz jednog ogromnog kamena vrlo dobre kvalitete, čije dimenzije nisu još poznate, jer je cijelo podnožje još uvijek zakopano u zemlji. Naučnici perzijskog „boga“ su objasnili o kakvom se spomeniku radi: Hram perzijskog „boga“ sunca sagrađen je za općinu njegovih poštovalaca negdje u 3. ili ranom 4. vijeku u prirodnoj pećini izvan tadašnjeg naselja.
Reljef prikazuje Mitru u času kultnog ubijanja bika, zodijačkog znaka za proljeće, tj. buđenje prirode. Iz krvi bika poteći će spasenje čovječanstvu. Scenu prate dvojica lučonosa, Kateus i Kautopates, tj. izlazeće i zalazeće sunce, zatim, simbolične predstave sunca i mjeseca. Iznad scene prikazan je gavran kao vjesnik vrhovnog „boga“  Ahrumazde. Sve ovo događa se u pećini. Osobitost je ovog reljefa što je on bio premazan raznim bojama.
Tako je pećina bila obojena u zeleno, bik crno a Mitra crveno i plavo. Boje su se odlično sačuvale sve do otkrivanja reljefa 1935.godine.“
(Hazim Eminefendić  „Jajce 1878-1941“, Jajce  1989.godine) (http://www.jajce-grad-muzej.com/index.php/setnja/hram-boga.html)

„Sahat  kula u Jajcu nalazi se na lijepom i dominantnom  položaju, ispod same Tvrđave.Odatle se pruža prekrasan pogled prema Domu AVNOJ-a, vodopadu i krajolicima oko Plive i Vrbasa.
Sahat-kula je građevina u obliku niskog tornja, koja je u 14. vijeku služila kao ulazna kapija.Ona toj svrsi i danas služi. Za vrijeme otomanske (turske) vladavine, u 17. vijeku je  ta građevina  preuređena u sahat kulu.
Imala je sahat okačen iznad kapije, na luku sa  istočne strane. O odrzavanju sahata brinula se porodica Šeher Čehajića  čija se kuća nalazila pedesetak koraka od sahat- kule.
Nakon okupacije , austrougarski vojnici su skinuli i odnijeli sahat i zvono“.
(Hazim  Eminefendić „Jajce 1878-1941“, Jajce 1989. godine.)
Ni traga o sahatu ni do danas za kojim tragaju jajački  historičari. (http://www.jajce-grad-muzej.com/index.php/setnja/sahat-kula.html)

„Cijeli hram istesan je golemom mukom  iz same stijene. Običaj prozvao je tu zgradu katakombama a narod u Jajcu halvatom, a mi ćemo taj naziv prisvojiti makar da se katakombama samo u tome slaže što  su i ove  iz stijene istesane.
Skoro sve poznate katakombe Rima, Napulja itd., tek su mreže tijesnih zamršenih, razgranjenih katkada i na  duljinu od više kilometara raširenih hodnika, koji se samo mjestimice proširiše u pomanje odaje, dok nam  katakomba u Jajcu predstavlja cijelu jedinstvenu arhitektoničku zgradu-hram , sa svim sastavinama, te u tome naliči na stare indijske hramove, koji su dakako mnogo gorostasnije istesani  iz žive stijene.
Zanimljivo je kod te zgrade , u koju se jamačno silno muke i rada potrošilo, da joj u starim povjesnim spomenicima nema nigdje ni traga ni spomena  a tradicija se o postanju te gorostasne gradnje vremenom posve izgubila. Potonji pisci, koji spominju taj spomenik , ne umiju da mu ustanove početak , a i dosele još  se nije niko našao koji bi ga potanko opisao….
Jedini velikaš, koji je u bosanskoj povijesti imao veliku riječ i koji je na grbu nosio ruku s mačem, bijaše veliki vojvoda bosanski , a herceg spljetski (splitski), Hrvoja… Tu je isto tako započeo kipar da iskleše drugu kompoziciju-jamačnu zenu , kako drži u ruci ljevici krin , drugi Hrvojin simbol.
Taj grb razbistrio je pitanje katakomba, a po njemu doznajemo , da im je utemeljitelj bio Hrvoja, utemeljitelj samog grada Jajca.
Iz povijesti znamo, da je župa Donji kraj,  a u toj je i okolica Jajca , pripadala Hrvoji, koji se već u godini 1404. nazivlje vojvodom Donjih krajeva….Hrvoja  je i u Spljetu (Splitu) ostavio toliko umjetnih zgrada….Tek u novije  doba svrnula se pažnja na taj vrijedni spomenik , koji  je sada pročišćen i uređen, jedan od najzanimljivijih građevnih spomenika, što će ih stranac ugledati u Bosni….“
(Ciro Truhelka ,  „Kraljevski grad Jajce“ ,  Sarajevo 1904. god.).

U katakombama se nalazi oltarski zid gdje se nalaze  polumjesec  i križ, jedni uz  druge. 
Jedinstven spomenik  kakav se na širem prostoru ne moze naći!
Polumjesec  je isključivi  simbol  pripadnika bogumilske vjere a kriz katoličke.
Dva potpuno različita učenja na jednom mjestu.
„ Između Medvjed- kule i katakombi  nalazi se mali zasvođeni tunel sa stepenicama, koji služi kao pješački prelaz. Austrijanci su probili bedem i napravili ovaj tunel kako bi skratili put od Kotarskog predstojništva do  dviju kasarni , u kojima su bili žandarmi i financi.Obje zgrade postoje i danas.“
(Hazim Eminefendić , „Jajce 1878-1941“, Jajce 1989. god.) (http://www.jajce-grad-muzej.com/index.php/setnja/katakombe.html)

„ Među objektima starog grada značajno mjesto pripada česmama. Godine 1892. u Jajcu je izgrađen vodovod. Prema zvaničnim podacima, grad je 1906.godine imao 22 česme , 16 hidranata i dvije kuće u kojim je bila uvedena voda. Svaka ulica imala je svoju česmu. Mnoge česme imale su svoja imena i to: Hanumica, Bunaruša, Begefendina česma, Šehova česma, Ćanina česma, Memiševa voda, itd.

Neke česme su bile zadužbine (poklon) imućnijih građana. Česme su se nalazile na najpogodnijem mjestu za stanovnike u ulici, ispred džamija i kuća bogatijih ljudi. Sve su česme, izuzev jedne, bile od kamena. Mnoge su imale i malo kameno korito u kome se pralo i napajala stoka,  jer su u samom gradu, u međuratnom periodu (izmedju dva svjetska rata) držane krave, konji i koze. Nekoliko česmi se isticalo svojom veličinom, oblikom i ornamentikom.
Jedna od najljepših nalazi se pored Travničke kapije (uz Omerbegovu kuću). Podignuta je 1846. godine zaslugom Hadži Šerifa hanume, žene Seid  Ahmed bega Hafizovića. Darovateljica je kćerka bosanskog  tefterdara, visokog administrativnog službenika na vezirskom dvoru u Travniku. Ova česma je bila ispred male drvene Hadži Muharem džamije, koja je porušena prilikom rekonstrukcije i proširenja glavne ulice između Travničke i Banjalučke kapije.
Tom prilikom česma je djelimično prenesena na mjesto na kojem se sada nalazi.
Česme su  imale i svoju socijalnu dimenziju. One su bile stjecište svakodnevnog okupljanja  i starih i mladih. Naročito su se oko česmi, predveče, okupljali momci i djevojke koji su dolazili po vodu…
Sve česme su postojale do 1945. godine. Izgradnjom stambenih, javnih i komunalnih objekata a naročito proširenjem vodovodne mreže i uvodjenjem vode u stanove, česme su izgubile svoju raniju ulogu.
Kako je tekao proces urbanizacije grada, tako su šesme  jedna po jedna zatvarane, rusene ili prepuštene zubu vremena.“
(Hazim Eminefendić  „Jajce 1878-1941“, Jajce 1989. godine) (http://www.jajce-grad-muzej.com/index.php/setnja/cesme.html)

„Na istočnoj strani gradskih bedema nalaze se tri tabije i to:jedna u Gornjem gradu,druga ispod kuće Hidajeta Kršlaka i treća ponize Travničke kapije.Tabije su dobro očuvane i s vremena na vrijeme opravljane. Na najljepšem i najpristupačnijem mjestu nalazi se tabija u Gornjem gradu. Narod ju je volio kao nešto što mu služi za njegove svakodnevne potrebe i o njoj brigu brinuo više nego opštinska vlast za vrijeme bivše Jugoslavije(Kraljevine).
Na sredini tabije nalazila se velika lipa, koja se može vidje ti na jednoj fotografiji iz vremena austrougarske okupacije. Ispod njene krošnje ljeti se ponajviše okupljao stariji svijet i u debeloj hladovini posmatrao divne predjele s desne i lijeve obale Vrbasa.
Pred veče su se na tabiji okupljali mladići i djevojke iz grada, ašikovali, pjevali sevdalinke i druge pjesme, ponekad i revolucionarne (vrijeme između 2 Svjetska rata).

Uz  samu tabiju nalazila se Tabija kapija. S jedne i druge strane kapija je bila vezana gradskim bedemom i s njime činila jednu cjelinu. Po širini i zasvođenoj visini bila je znatno manja  nego Travnička i Banjalučka kapija.
Tabija kapija je porušena za vrijeme austrougarske okupacije. Porušio ju je Mahdžubeg Kulenović, jedan od prvih načelnika gradske opštine poslije okupacije. Stanovao je u Gornjoj mahali. Vremena,navike i potrebe u svakodnevnom životu su se počele mijenjati. Načelniku se više nije išlo pješice u grad. Zato je u Konjicu kupio fijaker, za vagon kukuruza u zrnu. Kada je fijaker stigao u Jajce, ispostavilo se da ne može proci kroz Tabija kapiju,šjer je bio nesto širi. Mahdžubeg je naredio da se kapija poruši .“
(H. Eminefendić  „Jajce 1878-1941“, Jajce 1989.god.)
Sa tabije  se u Gornjem gradu nekad čula pjesma harmanskih i mahalskih djevojaka kojima  su zastinjske djevojke uzvraćale svojom pjesmom sa stijene zastinjske, poznate kao Razin kamen. Zastinjani i danas drže da oni umiju najbolje zapjevati. Bio je to na neki način ondašnji ,spontani „festival“, natpjevavanje bez nagradjenih. Nagrada i nije bilo,naravno, već  bi djevojki  sa lijepim glasom bila nagrada što bi bila u „prvom planu“ u svom društvu, i što se na njih više „bacalo momačko oko“. Bilo je ovo mjesto  gdje bi se nakon teravija , u toplim periodima,  išlo „kahven`isati  “ na tabiju. Bilo je takođe i mjesto ašikovanja odakle bi cure slale svoje „bodygarde“ - mlađe sestre ili braću kudgod,  kako bi uhvatile priliku za ašikovati. (http://www.jajce-grad-muzej.com/index.php/setnja/tabije.html)

Stari grad, ili tvrđava, najuočljivija i najimpozantnija  je jajačka građevina čija je izgradnja označila nastanak grada Jajca. Ukratko, ona je još  uvijek zanimljiva našim historičarima  zbog tragova  građevine koja je postojala na ovom mjestu prije nego je tvrđava , kakvu danas vidimo i poznajemo , izgrađena  i kakva je do danas ostala  većim dijelom. Na to ukazuju  zidani kamen i sedra koji se razlikuju na donjim slojevima tvrđave, odnosno na njenom temelju.
„Događaj koji je prethodio gradnji tvrđave je vrijeme kada je mađarski  kralj Ljudevit  bio odlučio da „provali u Bosnu“ 1363.godine. Ispod grada Sokola (mjesto 7 km udaljeno od Serića prema Gerzovu), kralj je „pošao iza 10. srpnja a na 19. srpnja bijaše već u Virovitici u Slavoniji. Glavna zasluga  što je  Ugarska (Mađarska) vojska prisiljena na povratak, ide vojvodu Vukca Hrvatinića, otca osnivača grada Jajca,hercega Hrvoje a kralj ga za to baš kraljevski nagradio.
Na 2. kolovoza 1366. izdade mu naime Tvrtko listinu pod Prozorom u Rami kojom mu daruje isti grad Sokol u Plivi a njime i svu Plivsku župu u plemenito, jer mu je u ono doba, kada stize kralj „Lauš“ pod Sokol u Plivi vijerno poslužio.“
(Dr. Ćiro Truhelka  „Kraljevski grad  Jajce“, Sarajevo 1904.god.)
„Vrlo je važno ustanoviti (ovom događaju) tko su sve „svedoci dobri Bosnane“: knez Vlaj Dobrojević  zatim kaznac  Sanko, župan Crnug, župan Brajko Pribinić, tepčija Vučina, knez Vlatko Obrinović, tepčija Milat, njegovi činovnici-trojica dvorjanici, a četvorica knezovi ili župani iz bosanskih zemalja“.
(Nada Klajić „Srednjovjekovna Bosna“,  Zagreb  1994.god.)
Kasnije će Vukcov sin Hrvoje odabrati iz strateških razloga Jajce mjesto na kome će graditi tvrđavu čime će ovo područje dobiti veliki značaj ne samo za ovo područje već i značaj same države Bosne. Jajce kasnije postaje kraljevskim gradom!
Treba napomenuti  da su brojni važni detalji unutar  grada nestali ili uništeni  te bi onim najvećim zaljubljenicima trebalo dati podršku da barem po sačuvanim i poznatim opisima ponovo grade i vraćaju  gradu ono što su mu  bure povijesti i ljudskog nemara oteli.
„U unutrašnjosti  tvrđave sačuvana je turska barutana, sagrađena u 17. vijeku, vrlo zanimljiva zgrada po svojoj arhitekturi. Do barutane (džebhane), na južnoj strani, uzdiže se poveći bastion na kome je još  za vrijeme austrougarske okupacije postavljena sirena (prvo ručna a kasnije električna za uzbunu). U tvrđavu se ulazilo sa južne strane koju su izgradili Mađari. Uz ovu nalazi se i stara bosanska kapija sa kraljevim grbom.
U unutrašnjosti se nalazi rezervoar gradskog vodovoda, koji je izgrađen još  za vrijeme Austro-Ugarske (Austrijske i Mađarske) i koji je bio u upotrebi između dva svjetska rata. Tu se nalazi i jedan bunar iz kojeg su se vojničke posade snadbijevale vodom. Za vrijeme stare Jugoslavije (Kraljevine Jugoslavije), tvrđava je uvijek bila zaključana i nalazila se pod nadzorom Gradskog  načelstva. Mnogi su je turisti posjećivali. Opštinski službenik Ibro Bibić je izvjesno vrijeme obavljao i dužnost gradskog vodiča. Tvrđava nije služila samo za posjete domacćh i stranih turista. U njoj su se ljeti često priređivale razne priredbe i teferiči. Godišnje zabave vatrogasaca bile su najposjećenije, jer su oni imali dobru limenu glazbu koju je narod najradije slušao.“ 
(Hazim Eminefendić  „ Jajce 1878-1941“, Jajce 1989.god.) (http://www.jajce-grad-muzej.com/index.php/setnja/stari-grad.html)

„Kao što je poznato, na ostacima gradina iz antičkog perioda izrasla je moćna srednjovjekovna utvrda koja se sastoji od tvrđave, kula, kapija i tabija gradskog bedema. Unutar ovog homogenog i skladno povezanog ansambla formirala se, vremenom, impozantna urbana i sakralna arhitektura. Sva ova zdanja svojom monumentalnošću, oblikom ljepotom i graditeljskim materijalom koji je izdržao zub vremena djeluju na čovjeka kao neka kulisa na pozornici koja dočarava jedno vrijeme koje je prohujalo, ali koje je iza sebe ostavilo baštinu trajne vrijednosti.
Od dolaska Turaka do danas, arhitektura može se po “hronološkoj stilskoj pripadnosti“ podijeliti u nekoliko osnovnih kategorija: bosanska orijentalna arhitektura; osavremenjena bosanska orijentalna arhitektura; objekti koji ne pripadaju nijednom stilu.
Grad Jajce za vrijeme austrougarske okupacije i između dva rata mogli bismo podijeliti u tri zone. Prvo zonu čini zanatski i trgovački dio grada, a zauzimala je prostor između Travničke i Banjalučke kapije. Ova zona se nekada  zvala čarsimahala (glavna ulica između kapija). Drugu zonu čini stambeni dio grada, a zauzimala je prostor s jedne i druge strane trgovačke i zanatske zone i izvan gradskih bedema. U ovim dvjema zonama razmješteni  su kulturnoistorijski spomenici koji se skladno uklapaju u stari dio grada.
Poslije austrougarske okupacije nastaje treća, tj. industrijska zona, na desnoj obali Plive i lijevoj obali Vrbasa, pored samog grada, koja unosi nov elemenat u urbanizaciju i arhitekturu grada. U trgovačkoj i zanatskoj zoni odvijao se cjelokupan privredni, upravni, prosvjetni, kulturni i religiozni život žitelja grada. Čaršiju su činili dućani, zanatske radnje, hoteli, hanovi, kafane (kahvane) i krčme koje su bile stiješnjene jedna uz drugu, kao saće meda.
U gradu Jajcu uvijek je bilo ljubitelja starina. Oni su čuvali spomeničko blago svog grada, otimali zubu vremena i ljudskog neznanja sve ono što se oteti moglo.
Najveća opasnost nadvila se nad ovim gradom poslije oslobođenja (poslije 2. Svj. rata) kada su  neki novi arhitekti, nesposobni da cijene ono što su naslijedili, počeli u starom tkivu(u centru grada) da grade javne i stambene zgrade koje po svojim mjerilima i arhitektonskim formama nisu imale ništa zajedničkog sa postojećim.
Ono što je stoljećima rađeno i građeno, ipak nije baš lako uništiti, a ni stanovnici Jajca nisu se tako lako željeli odreći nekih svojim simbola. Svo spomeničko blago nije ostalo u Jajcu. Ono je iščezavalo raznim kanalima, otimačinom i pljačkom austrougarskih, njemačkih i drugih okupatora i odnošeno u razne krajeve germanskih i drugih zemalja.“
(Hazim Eminefendic „Jajce 1878-1941“, Jajce 1989. godine) (http://www.jajce-grad-muzej.com/index.php/setnja/o-jajackim-starinama.html)

SPKD "Prosvjeta" Sarajevo za sve članove organizuje:
Jednodnevni izlet u Jajce
u subotu, 05. jula 2014. godine

Cijena izleta iznosi 15 KM, a uklјučuje:
- prevoz Centrotrans autobusom visoke turističke klase
- Turistički obilazak Jajca
- ručak u restoranu Plivsko jezero
Molimo sve zainteresovane da navedeni iznos uplate u što kraćem roku, a najkasnije do 02.07.2014. (do 14 sati), u prostorijama Društva, kako bi osigurali svoje mjesto u autobusu (broj mjesta je ograničen).
Polazak je predviđen za 08.00 ispred  Zemalјskog muzeja, a povratak u 20.00 sati.
Sve dodatne informacije možete dobiti na broj telefona 444 230

OBAVJEŠTENJE!

- U četvrtak 03. 07. 2014. godine s početkom u 18.00 sati - održana je

XII. IZVJEŠTAJNA SKUPŠTINA  DRUŠTVA

u prostorijama Društva, ulici Sime Milutinovića Sarajlije br.1. Zahvaljujemo svim članovima na učešču! Hvala!

OBAVJEŠTENJE!

- Na osnovu člana 19 Statuta Udruženja građana SPKD „Prosvjeta" - Sarajevo sazivam:

XII. IZVJEŠTAJNU SKUPŠTINU  DRUŠTVA

U četvrtak, 03.jula.2014 godine u prostorijama Društva, ul. Sime Milutinovića Sarajlije  br. 1,  u 18,00 časova.

Materijale za Skupštinu možete preuzeti u prostorijama Društva svakim radnim danom od 9,00 – 15,00 sati, ili prije početka Skupštine.

Molimo sve članove Društva da neizostavno prisustvuju zasjedanju Skupštine! Hvala!

Predsjednik  Društva

   Savo Vlaški

Rukovodstvo, stipendisti i članovi Srpskog prosvjetnog i kulturnog društva Prosvjeta Sarajevo, danas, na Vidovdan, su položili vijenac na Spomen kapelu Gavrilu Principu i svim herojima "Mlade Bosne"

"Ja sam jugoslavenski nacionalista koji teži ka ujedinjenju svih Jugoslovena i nije mi važno kako će se država zvati, ali mi je važno da bude slobodna od Austrije", citirao je riječi Gavrila Principa sa suđenja predsjednik SPKD Prosvjeta Savo Vlaški na groblju "Sveti Arhanđeli Georgije i Gavrilo" u naselju Ciglane u Sarajevu.

"Okupili smo se da odamo poštu mladim ljudima koji su svoje živote dali za slobodu i jedinstvo svoje zemlje. Poručio bih mladim generacijama da historiju trebaju pamtiti i obilježavati. Poslije 100 godina mi živimo u slobodnoj zemlji i predivno je to što ćemo umjesto pucnjeva večeras slušati Bečku filharmoniju", rekao je Vlaški na današnjem okupljanju.
Dodao je da je to najbolji način kako se na osnovu loših historijskih događaja gradi svjetlija budućnost.

Milica Kajević, predsjednica Udruženja "Mis Irbi", …”mi smo se uvijek okupljali 28. juna, na Vidovdan. Dolazili smo ispred SPKD Prosvjeta, kao članice Kluba žena 'Mis Irbi'. Kada dođemo na njen grob, odamo poštu i Vidovdanskim herojima. Poštujem ove mlade ljude koji su bili intelektualci, revolucionari i obrazovani i veliki prijatelji, utopisti i htjeli su da mijenjaju svijet, nisu bili svjesni mogu li to oni ili ne mogu, ali treba im odati priznanje", rekla je Kajević .

Danas na Vidovdan kada se desio taj herojski čin, je na spomen ploču ostavljeno nekoliko vijenaca i buketa cvijeća, a veliki broj turista iz zemlje i svijeta, je došao obići spomen ploču i Principov grob.

U subotu 28. juna 2014. polaganje vijenca u počast Vidovdanskim herojima

U subotu  28.juna 2014. godine rukovodstvo Srpskog prosvjetnog i kulturnog društva „Prosvjeta“ Sarajevo, stipendisti i članovi Društva će u 14,00 sati položiti vijenac na Spomen kapelu pripadnika Mlade Bosne na groblju „Sveti Arhanđeli Georgije i Gavrilo“ gdje su sahranjeni Gavrilo Princip i ostali Vidovdanski heroji i time odati počast svim učesnicima Sarajevskog atentata.

U Spomen kosturnici počivaju Gavrilo Princip, Danilo Ilić, Mihajlo-Miško Jovanović, Jakov Milović, Bogdan Žerajić, Trifko Grabež, Mitar Kerović, Marko Perin, Nedeljko Čabrinović, Veljko Čubrilović i Neđo Kerović.

Posmrtni ostaci pripadnika Mlade Bosne sakupljeni su po zatvorima zemalja bivše Austro - Ugarske monarhije u kojima su tamnovali, nakon čega su 7. jula 1920. godine sahranjeni u zajedničkoj grobnici u Sarajevu, a kapela Svetog Arhanđela otvorena je 19 godina kasnije.

Klub žena "Miss Irby" i
Društvo prijatelјa grada Sarajeva
održali predavanje
„Graditelјsko naslijeđe na našem tlu:
Arhitektura Sarajeva kroz vrijeme“

Održano još jedno ugodno veče u razgovoru o Sarajevu i njeegovoj arhitektruri kroz vrijeme Predavanje je vodila Dr. sc. Tatjana Neidhardt, dipl. ing. arh. rođena je u Sarajevu gdje je pohađala osnovnu školu i Drugu Gimnaziju. Na  Arhitektonsko-urbanističkom fakultetu u Sarajevu, diplomirala je 1968. godine. Tokom studija i kasnije sarađivala je sa svojim ocem akademikom, profesorom Jurajem Neidhardtom. Radila je 26 godina u svojstvu profesora stručno-teorijske nastave u Građevinskoj tehničkoj školi u Sarajevu, a posljednjih 16 godina, svog radnog angažmana, radila je na Arhitektonskom fakultetu u Sarajevu gdje je stekla zvanje magistra, kasnije, zvanje doktora arhitektonskih nauka na Arhitektonskom fakultetu u Banja Luci. Godine 1993. zapošljava se privremeno i u Općini Centar. Iste ratne godine pozvana je za honorarnog predavača na Pedagoškom fakultetu u Sarajevu gdje je radila do 2009. Godine – do odlaska u penziju.

Osim kontinuiranog rada sa učenicima i studentima, svoje dugogodišnje interesovanje i angažman za pitanja okoliša i kulturnog naslijeđa iskazala je putem brojnih tekstova u dnevnoj i stručnoj štampi (preko 50), učešćem na mnogim savjetovanjima, konferencijama, radionicama u zemlji i inostranstvu. Bila je gost-nastavnik u Švicarskoj 1997. i Španiji 2003. Pored tri udžbenika na temu arhitektonskih konstrukcija, izdatih u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj, objavila je knjigu Kultura stanovanja.  Kao član grupe TASKA, zajedno sa dizajnerkom Semkom Gušo, kartografom Asimom Abdurahmanovićem, grafičkim inžinjerom Rainerom Schmiedom i sociologom Elijasom Milojevićem, Tatjana Neidhardt učestvuje na izradi različitih promotivnih materijala za Sarajevo, kao i na knjizi Sarajevo kroz vrijeme. Ova knjiga izdata je na bosanskom, engleskom, njemačkom i francuskom jeziku. Francusko izdanje uvršteno je u katalog UNESCOa.  Samostalnu izložbu akvarela pod nazivom “Sarajevske vedute” imala je 2002. godine u Sarajevu, a još tri samostalne izložbe 2003. i 2004. godine u Španiji.
Nakom penzionisanja 2009.godine odlazi u Sjedinjene Američke Države gdje provodi vrijeme sa svoje dvije kčerke i unucima. U novoj sredini, nastavlja sa društvenim angažmanom i kreativnim radom, te će predstaviti svoju kolekciju akvarela graditeljskog naslijeđa grada Lancastera, Pensylvania, u septembru ove godine.

Moderator i domaćin večeri prof. Milica Kajević. Svima se zahvaljujemo na posjeti.

Održano književno druženje sa Jelenom Lengold i Aleksandrom Baljkom u organizaciji sa PEN centrom.

Imali smo privilegiju ugostiti Jelenu Lengold, spisateljicu i dobitnicu brojnih nagrada kao i poznatog aforističara Aleksandra Baljka iz Beograda. Uvodnu riječ vođenje programa uspješno je vodio, domaćin večeri, sarajevski pjesnik Goran Simić. Veče je prošlo u ugodnom razgovoru sa dragim gostima iz Srbije.

Traduki, P.E.N. centar i SPKD "Prosvjeta" Sarajevo s radošću Vas pozivamo na književno druženje na kojem će se predstaviti gosti rezidencijalnog programa za pisce i prevodioce iz Beograda

JELENA LENGOLD, spisateljica, i
ALEKSANDAR BALJAK, aforističar
Veče će moderirati sarajavski pjesnik GORAN SIMIĆ

Dobro došli u prostorije SKPD Prosvjeta Sarajevo, ul. Sime Milutinovića Sarajlije br.1, u utorak 24. juna u 19.00 sati

Jelena Lengold je deset godina radila kao novinar i urednik u redakciji kulture Radio Beograda. Nakon toga radila je dvanaest godina kao projekt-koordinator Nansenskolen humanističke akademije iz Lilehamera u Norveškoj, na predmetu teorija konflikta. Od septembra 2011. godine je slobodna umjetnica posvećena isključivo pisanju kao jedinoj svojoj profesiji.  Objavila je jedanaest knjiga, šest knjiga poezije, četiri knjige priča i jedan roman. Zastupljena je u više antologija poezije i priča, a prevedena je na engleski, njemački, italijanski, danski, rumunski, bugarski, ukrajinski. Takođe je objavila više prevoda savremenih danskih pjesnika u domaćoj književnoj periodici . Zastupljena u brojnim antologijama na srpskom i drugim jezicima. Za knjigu pjesama Sličice iz života kapelmajstora dobila je nagradu "Đura Jakšić".Za zbirku priča Vašarski mađioničar dobila je nagrade "Biljana Jovanović, "" Žensko pero" , "Zlatni Hit liber", kao i "Nagradu Evropske unije za književnost".Za knjigu pjesama Bunar teških reči dobila je nagradu "Jefimijin vez."

Aleksandar Baljak član je Srpskog književnog društva, osnivač Beogradskog aforističarskog kruga, predsjednik Upravnog odbora Beogradskog aforističarskog kruga, osnivač humorističko-satiričnog časopisa Danga, osnivač i selektor Satira festa, osnivač Demokratskog Foruma, urednik u izdavačkoj kući "Gutenbergova Galaksija" .Uređivao humorističke i satirične rubrike u Ninu, Književnoj reči, Večernjim novostima, Beogradskim novinama, Reviji 92, Srpskoj reči, Berekinu, nedeljniku Novosti 8...
Objavio knjige aforizama: Ubedili ste boga u meni (Radionica SIC, Beograd, 1982 , prvo izdanje; Beletra, Beograd, 1990 , drugo izdanje), U granicama demokratije ( Filip Višnjić, Beograd, 1988 , prvo izdanje; Beletra, Beograd, 1988, drugo i treće izdanje), Krvavi provod ( Srpska reč, Beograd, 1995), Sumnjivo okupljanje reči (Gutenbergova Galaksija, Beograd, 2000), Rat je prvi počeo(Agora, Zrenjanin, 2007, 2009)  Prevođen na 17 jezika. Zastupljen u 20 stranih i 70 domaćih antologija i izbora. Dobitnik je Priznanja za vrhunski doprinos nacionalnoj kulturi.  Najznačajnije nagrade: "Radoje Domanović", "Miloš Crnjanski", "Tipar", "Branko Ćopić", "Jovan Hadži Kostić", "Nadži Naman", "Dragiša Kašiković", "Ravnogorska nagrada", "Vuk Gligorijević", "Smeli cvet i "Zlatna značka".

Klub žena "Miss Irby" i
Društvo prijatelјa grada Sarajeva
Pozivaju Vas na predavanje
„Graditelјsko naslijeđe na našem tlu:
Arhitektura Sarajeva kroz vrijeme“

Predavač: dr.sc. Tatjana Neidhardt, dipl.ing.arh.
Moderator: Milica Kajević, prof.
Četvrtak, 26.06.2014. godine u 19 sati
Prostorije Društva, ul. Sime Milutinovića-Sarajlije br. 1

SPKD "Prosvjeta" SarajevoTribina, održano predavanje:

"Atentat u Sarajevu 1914.: znak i odjek vremena"

- Istoričar i diplomata Slobodan Šoja istakao je tokom predavanja "Atentat u Sarajevu 1914 - znak i odjek vremena" da je duh Mlade Bosne ključ uspjeha BiH i koliko taj duh danas može pomoći.
Šoja smatra da činjenica da o duhu Mlade Bosne danas niko ne razmišlja govori ustvari o tome da se u ovoj zemlji živi u jednom zapuštenom društvu koje ne razmišlja o svojoj budućnosti.
On je tokom predavanja u prostorijama SPKD "Prosvjeta" pokušao na Sarajevski atentat pogledati na malo drugačiji način, ne upuštajući se u raspravu da li je Gavrilo Princip bio oslobodilac ili terorista, jer je za njega to potpuno nebitno pitanje.
"Mladi ljudi koji su se u Mladu Bosnu, bez razlike na religiju, udružili kao jedan snop, brisali su sve moguće granice i borili se za zajedničku ideju, a to je ideja slobode i pravde", rekao je Šoja.

On smatra da je potpuno pogrešno konstantno govoriti o dvije sekunde života Gavrila Principa.
"Princip je živio prije toga sasvim drugačijim životom, imao je drugačije ideje i to je suština priče koja je za mene važna. Dakle, do 28. juna. Sve ostalo je dio svjetske istorije za koju Sarajevski atentat znači samo neki mali okidač i ništa više", naveo je Šoja.
Šoja smatra da je mnogo toga urađeno na način da se 100 godina od Sarajevskog atentata ne obilježi na dostojanstven način.

"Prva stvar koja se dogodila jeste da država ne postoji i nije osnovala komitet koji bi bio zadužen za obilježavanje 100 godina od Sarajevskog atentata. Dakle nema sistema, sinhronizacije i to je dokaz i slika današnje države", istakao je Šoja.
On je napomenuo da je propuštena i prilika da se ostvari i dijalog među istoričarima u BiH, jer je posljednji sastanak istoričara iz svih dijelova zemlje bio 1990. godine u Sarajevu kada je razgovarano o islamizaciji BiH.
Šoja je istakao da je pisao Predsjedništvu BiH još prije tri godine kako bi 100 godina od Sarajevskog atentana bilo obilježeno na najbolji način.

Istoričar Slobodan Šoja izrazio je duboko nezadovoljstvo i gnušanje zbog mogućnosti izgradnje spomenika Franji Ferdinandu u Sarajevu, ocjenjujući da bi takva odluka zatamnila ugled "slobodarskog duha" Sarajeva u svijetu, a narugala bi se i zdravom razumu.
"O ovom pitanju, na žalost, ne vrijedi razgovarati racionalno, jer povod podizanju spomenika niti je racionalan, niti civilazacijski, već nacionalno-politički", rekao je Šoja.
Međutim, austro-ugarska vojska, čiji je Franja Ferdinand bio vrhovni komandant do svoje smrti, najveće zlo nanijela je Sarajevu i BiH poslije 28. juna 1914. pa do kraja Prvog svjetskog rata, navodi Šoja.

"Bilo je to vrijeme strašnog pogroma, naročito Srba, bezakonja, hapšenja i ubistava po kratkom postupku i zato austro-ugarska vojska ne može biti smatrana drukčije nego okupatorska i neprijateljska", zaključio je on

Čak i da je bio anđeo i svetac, konstatovao je Šoja, Franjo Ferdinand ne može imati spomenik u BiH, jer otkad postoji svijet nikad niko nije podigao spomenik okupatoru.

Među prisutnim gostima na Šojinom predavanju bio je i predsjednik Jevrejske zajednice Jakob Finci koji smatra da Prvi svjetski rat sigurno nije uzrokovan Sarajevskim atentatom niti ubistvom prestolonasljednika Austro-Ugarske Franca Ferdinanda u Sarajevu. Neke crtice-zabilješke sa predavanja na ovom linku: "Atentat u Sarajevu"

NASTAVLJA SE AKCIJA PRIKUPLJANJA POMOĆI U PROSTORIJAMA SPKD "PROSVJETE" SARAJEVO ZA NASTRADALE U POPLAVAMA,
DO 13.06.2014. SVAKIM RADNIM DANOM OD 12:00-16:00h.

Dobrice prikupljaju:
1) PROGRAM ZA BEBE: pelene, hrana, higijenski proizvodi i odjeća;
2) ŠKOLSKI PRIBOR (knjige, sveske, olovke, bojice, flomastere, gumice, šiljala i sl.), kao i slikovnice i bojanke koje će pomoći pametnim glavicama da skrenu misli sa stresne svakodnevnice, ali i olakšati im nastavak prekinutog školovanja.
Svoje priloge možete donositi  u prostorije SPKD Prosvjeta u ul. Sime Milutinovića 1 (prizemlje), na potezu izmedju mosta Ćumurija i Despića kuće. Volonteri Udruženja „Dobro“ vas tamo čekaju svakim RADNIM danom od 12:00 – 16:00h. Akcija će na ovoj lokaciji trajati do 13.06.2014.g,
Molimo vas da vodite računa da stvari, a naročito garderoba koju donirate bude nosiva, ne bude poderana, uflekana i sl. Ukoliko ste u mogućnosti, a kako bi spriječili širenje raznih virusa i zaraznih bolesti, te obzirom na čnjenicu da je higijena u poplavljenim područjima svedena na minimum, operite garderobu koju ćete donirati kako bi se ista mogla koristiti odmah.
Možete nam donijeti i gotove paketice za pojedinačne bebe ili školarce koji će sadržavati gore navedene artikle, s tim što vas molimo da ne budu trajno zatvoreni kako bi ih mi mogli eventualno upotpuniti.

Pozivamo Vas 05.06.2014. u četvrtak u 19 sati na tribinu:

"ATENTAT"

AKCIJA PRIKUPLJANJA POMOĆI ZA NASTRADALE U POPLAVAMA
U PERIODU OD 22.05.2014. DO 30.05.2014. SVAKIM RADNIM DANOM OD 10:00-16:00h.

Neizmjerno smo tužni i zabrinuti zbog velike nesreće izazvane elementarnim nepogodama koje su pogodile naš region - dijelove Hrvatske, Bosne i  Srbije.
Naše Društvo suosjeća sa postradalima. Spremni smo da i u ovim teškim trenucima pružimo svu moguću pomoć. Povodom toga ustupili smo dio naših prostorija Udruženju altruista  „Dobro“ za privremeno skladištenje prikupljene humanitarne pomoći namjenjenu ugroženim područjima, s uvjerenjem da ćemo zajedno prebroditi sva  ova velika iskušenja koja su pred nama.

Predsjednik SPKD „Prosvjeta“ Sarajevo
Prim.dr. Savo Vlaški

Dobrice prikupljaju:
1) PROGRAM ZA BEBE: pelene, hrana, higijenski proizvodi i odjeća;
2) ŠKOLSKI PRIBOR (knjige, sveske, olovke, bojice, flomastere, gumice, šiljala i sl.), kao i slikovnice i bojanke koje će pomoći pametnim glavicama da skrenu misli sa stresne svakodnevnice, ali i olakšati im nastavak prekinutog školovanja.
Svoje priloge možete donositi od danas 22.05. (četvrtak) u prostorije SPKD Prosvjeta u ul. Sime Milutinovića 1 (prizemlje), na potezu izmedju mosta Ćumurija i Despića kuće. Volonteri Udruženja „Dobro“ vas tamo čekaju svakim RADNIM danom od 10:00 – 16:00h. Akcija će na ovoj lokaciji trajati do kraja maja, a o nastavku ćete biti blagovremeno obaviješteni.
Molimo vas da vodite računa da stvari, a naročito garderoba koju donirate bude nosiva, ne bude poderana, uflekana i sl. Ukoliko ste u mogućnosti, a kako bi spriječili širenje raznih virusa i zaraznih bolesti, te obzirom na čnjenicu da je higijena u poplavljenim područjima svedena na minimum, operite garderobu koju ćete donirati kako bi se ista mogla koristiti odmah.
Možete nam donijeti i gotove paketice za pojedinačne bebe ili školarce koji će sadržavati gore navedene artikle, s tim što vas molimo da ne budu trajno zatvoreni kako bi ih mi mogli eventualno upotpuniti. (link http://dobro.ba/2014/05/20/pomoc-za-nastradale-u-poplavama/)

Povodom  posjete Narodne biblioteke Srbije našem Društvu i jubileju 101. godina od osnivanja Srpske centralne biblioteke SPKD Prosvjeta Sarajevo

Predan dugogodišnji rad urodio je divnim plodovima. Izlazak iz svakodnevice odlazak na sajam  dao je jedno novo svijetlo našem Društvu i predstavio nas većem broju ljudi. Obezbjedio nam je velikodušnu donaciju u brojnim knjigama od strane  NBS i Kancelarije za saradnju s dijasporom i Srbima u regionu vlade Republike Srbije.

Nastavak ove divne priče je uslijedio ubrzo nakon toga.  Dolaskom ekipe iz NBS na čelu sa Ivanom Nikolić  Načelnicom selektivne nabavke (Odsek pokloni), zatim, Slaven Popara, Dejan Vukićević, Jamina Trifunac, Jelena Glišović i Jelena Mitrović, uspostavljen je lični kontakt i učvšćena međusobna saradnja. Učinili su nam veliku čast da dođu u prostorije našeg Društva, budu dragi gosti makar na kratko i podijelimo dragocjena iskustva. Tom prilikom smo im uručili i zvanično našu Zahvalnicu za izuzetan doprinos našem Društvu.

Izuzetno cjenimo i pozdravljamo taj čin direktnog susreta, to pokazuje iskrenu zainteresovanost saradnika i dobru volju da nas upoznaju. Na taj način stekli smo niz prednosti. Na licu mjesta su mogli da se upoznaju sa radom i djelovanjem Društva. Izvrše procjenu i daju sugestije o međusobnoj saradnji. Imamo mnogo sličnosti ali i toliko stvari u kojima se naše djelovanje isprepliće. To nam daje nebrojene mogućnosti saradnje i obostrane koristi. Donacija knjiga i sama posjeta NBS je nama poslužila kao  povod i podstrek za reorganizaciju biblioteke koji smo dugo planirali. Ono što čitavoj stvari daje posebnu draž i ovu priču čini zanimljivijom je da smo obnavljajući saradnju i zajednički kontakt napravili to upravo na stogodišnjicu od osnivanja Centralne biblioteke SPKD Prosvjeta!

Ako ćemo slobodno tumačiti po Jungu, zakon sinhroniciteta. Povezanosti na jednom višem nivou. Srpska centralna biblioteka zamišljena od ljudi kojima je knjiga bila jednako važna kao i hljeb, zvanično je počela sa radom početkom daleke 1913.g . Sajam na kojem smo učestvovali baš 2013.g., na stogodišnjicu od osnivanja, možemo nazvati sudbonosnim. Posjet NBS, dakle, ravno nakon 101. godine, ponovnog kontakta pokazuje da se u životu ništa ne dešava slučajno. Možemo posmatrati sa aspekta kao jedan povoljan znak viših sila, Božijim planovima, usklađenost s principima kosmičkog djelovanja, vodstvu naših predaka kroz aktivnosti koje činimo i sl.. U duhu pozitivnog razmišljanja želimo tako da vjerujemo, što nam daje snage da istrajemo. Naša biblioteka, skromna u odnosu na onaj sjaj i veličinu  grandiozno zamišljene i ostvarene, danas suštinski, gravitira svom početku. Postoji  nostalgična težnja vraćanju prvobitne namjene i vrijednosti.

Da se  vrati dio starog ugleda i značaja koju je imala sa početka priče ranih godina dvadesetog vijeka. No, sa dolaskom modernog vremena svrha i značaj se mjenjaju u skladu sa novim trendovima. Biblioteke danas imaju drugu ulogu. Utoliko saradnja sa NBS dobija na važnosti, sa ljudima u struci koji shvataju vrijednost biblioteke u današnjim vremenima. To su ljudi koji imaju znanje i želju da pomognu pogotovo onima koji istinski teže da uspostave put spoznaje i da nastave u očuvanju tradicija i kulture našeg naroda. Mnogima je teško da shvate značaj biblioteke kao „riznice znanja“, ne kao puke fraze, nego upravo danas u vremenu mogućnosti iznošenja raznih neistina, gdje smo svjedoci da putem interneta mnogi dobijaju nezasluženu pažnju, gdje se lažira i prilagođava istorija, gdje se izvrću činjenice. Upravo u tome se krije istinska vrijednost i značaj biblioteke danas. Pohranjena pisana riječ stoji kao  takva i koja jeste temeljna istina, ne svrstava se ni na jednu stranu, „Ni po babi ni po stričevima“.  Saradnja sa NBS olakšava našu misiju zato zahvaljujemo NBS na posjeti, prijateljstvu, pruženoj pomoći i ohrabrenju u našem radu. Znamo da nismo sami.

Dali ste nam podstrek da nastavimo svoju misiju s novim poletom. Na nama je da  čuvamo i razvijamo naše odnose, kao jednu svetu obavezu. Čuvanje naše zajedničke baštine i intelektualnog znanja, kao i informacija, od iskrivljavanja činjenica i onih koji bi željeli da to znanje izbrišu, da ne postoji, iz ko zna kakvih pobuda. Toliko je toga što vrijedi čuvati ali ne ljubomorno samo za sebe nego naprotiv, otvoreno svima na uvid da ko god poželi, može da vidi veličanstvena djela naših predaka u književnosti, nauci, umjetnosti. Velikane koji su nama ostavili u amanet da to čuvamo i proslijedimo dalje za neke naše buduće naraštaje. To nam je misija tog treba da se držimo. I još jednom iskreno i veliko hvala Ivani Nikolić i njenom izuzetnom timu saradnika, na nesebičnoj pomoći i nadahnuću za još istrajniji rad.

Ovom prilikom da istaknemo i zahvalimo se na pomoći Umjetničkoj galeriji BiH i našim dragim prijateljima, direktoru Straji Krsmanoviću  i ekspertu  Mihretu Alibašiću. Ponudili su se i pomogli nam oko transporta knjiga iz NBS. Hvala im na predusretljivosti, nesebičnoj pomoći kao i u spoznaji da na njih možemo uvijek da računamo u ovakvim situacijama.

Pismo zahvalnosti Narodne biblioteke Srbije.

Predstavljena zbirka pjesama

"Nacrtaj mi kuću, tata"

Velimira Velje Miloševića (2004-2014)
i obilježena 10-godišnjica
smrti ovog značajnog pjesnika

Srpsko prosvjetno kulturno društvo "Prosvjeta" Sarajevo predstavilo je knjigu pjesama pod naslovom "Nacrtaj mi kuću, tata", autora Velimira Velje Miloševića i na taj način obilježilo deset godina od smrti tog pjesnika.

Velimir Velja Milošević pripada generaciji najistaknutijih pjesnika Bosne i Hercegovine. Iza sebe je ostavio dostojan pjesnički opus, od „Bele molitve“, do knjiga „Ovo je Balkan, draga“ i „Preko srušenog mosta“. Kao dječiji pjesnik, sa dvanaest knjiga za najmlađe, njegove pjesme zastupljene su i u školskoj lektiri. Za svoj rad dobio je brojna značajna književna priznanja i nagrade. Njegova poezija nalazi se u mnogim antologijama i izborima poezije, prevođena na nekoliko svjetskih jezika.

Sjećajući se dragog poete i dragog čovjeka, sarajevska „Prosvjeta“ objavila je postuhumno tri pjesničke zbirke Velimira Velje Miloševića: „Bagrem bašta“ – Veče vinske poezije, „Pohvala slavuju“ i najnoviju „Nacrtaj mi kuću, tata“. „Tematski, to je najvećim dijelom rodoljubiva poezija iz koje će proizaći i ljubavna lirika“, uvodne su riječi recenzenta Mirsada Bećirbašića koji je naglasio „Za autora pjesma je prostor bivanja u kojem se živi. Sve jeste pjesma, ali ona to uistinu postaje tek kada je pjesmom imenuje pjesnik.

Na toj večeri sjećanja kompozitor Muhamed Zlatan Hrenovica prisjetio se perioda saradnje sa Velimirom Miloševićem i vremena kad je komponirao pjesme na njegove stihove te istaknuo da ga za tog pjesnika vežu radosni trenutci.  U znak sjećanja na Velimira Miloševića, izveo muzički omaž, a Sead Arslanagić recitirao naslovnu pjesmu "Nacrtaj mi kuću, tata".

Na jednom od sedam odmorišta nazvanih po poznatim pjesnicima, na stepeništu Kaptol, ispisani su stihovi Velimira Miloševića, pjesnika koji je mnogo volio Sarajevo i u njemu proveo značaj dio života.                                 

Iz knjige „Nacrtaj mi kuću, tata“, za ovu priliku izdvojili smo dvije pjesme: Očeva zvezda i Ruka koja piše pesme

Očeva zvezda

Tata, kada si
Visok do neba –
Skini mi zvezdu,
Noćas mi treba.

Nek je ubere
Tvoja ruka,
Da sanja ispod
Mog jastuka.

A sutra, kad sunce
Svod pozlati,
Nek se ta zvezda
Na nebo vrati.

I neka nebo
Sanja i svetli –
Naša mu zvezda
U san leti.

Tata, diži me
U visine,
Da i ja tebi
Zvezdu skinem.

U noći punoj
Zla i mraka
Nek te ta zvezda
Brani od straha.

A sutra, kada
Dođe sloboda,
Nek naša zvezda
Sja sred svoda.

Nek se sloboda
Ničeg ne boji –
Brane je snovi
Tvoji i moji.

Ruka koja piše pesme

Ruka koja piše pesme
Čas zasvetli, čas procveta,
Čas jagode, a čas zvezde,
Bere dok u pesmi šeta.

U zanosu – okrilati,
Bude ptica, leptir laki,
Bude sunčev osmeh, zlatni,
I mak što u žitu plamti.

Zalјubi se, neosetno,
I ništa joj jasno nije,
U tome joj prođe leto
Ljubavi i poezije.

Malo sanja, malo bunca,
Malo bunca, malo sanja,
U očima zasvetluca
Neka čudna luda tajna.

Od nežnosti, kao travka,
Zadrhturi, zatreperi,
Svaka čestica, i javka,
Nešto sluti, nešto želi.

Ruka koja piše pesme –
Ova ruka, zasanjana,
Sme i ne sme, sme i ne sme
Da ti piše svakog dana.

Pozivamo Vas 08.05.2014. u četvrtak u 19 sati u sklopu Programa Dani Kantona Sarajevo na promociju zbirke pjesama

"Nacrtaj mi kuću, tata"

Velimira Velje Miloševića (2004-2014)
kojom obilježavamo 10-godišnjicu
smrti ovog značajnog pjesnika

Promotor: Mirsad Bećirbašić, književnik
Moderator: Dejan Garić, novinar
Muzička interpretacija pjesme Velimira Miloševića „Ovo je moja zemlja“ – Muhamed Zlatan Hrenovica, kompozitor

NAPOMENA:  SPKD  „Prosvjeta“ Sarajevo je posthumno objavila tri zbirke pjesama Velimira Miloševića: Bagrem bašta (veče vinske poezije), Pohvala slavuju i Nacrtaj mi kuću,tata. ova značajna promocija zaokružuje kompletan pjesnički opus Velimira Miloševića.

U prostorijama SPKD „Prosvjeta“ Sarajevo (Sime Milutinovića Sarajlije broj 1) ulaz slobodan.

Održano književno veče sa piscima iz Srbije

Domaćini, moderator  i voditelj večeri urednik Tribine  SPKD Prosvjeta Sarajevo, Dejan Garić, promotor,  poznati književnik i esejista, Stevan Tontić

Veče ispunjeno lijepom besjedom i riječi, druženje sa piscima iz Srbije pred brojnom publikom i uvaženim gostima u okrilju Prosvjetinog doma u uluci Sime Milutinovića Sarajlije 1 protekao je u ugodnom razgovoru i novim saznanjima. Predstavljeni su pisci mlađe generacije, tako da je priča o njima i sa njima, zapravo, priča o savremenoj književnosti u Srbiji. Ukratko o našim gostima iz Srbije

:

Mladen Vesković

Šef Odsjeka za međunarodnu saradnju Ministarstva kulture i informisanja Republike Srbije
Mladen Vesković rođen je u Zemunu 1971. godine. Osnovne i master studije srpske i opšte književnosti završio je na Filološkom fakultetu u Beogradu. Knjževni kritičar, esejista, urednik. Radi u Ministarstvu kulture i informisanja Republike Srbije. Autor dvije  knjige kritika i eseja.

Vuleta Žurić

Vuleta Žurić je rođen u Sarajevu 1969.godine. Godine 1993.dolazi u Beograd.
Do sada je objavio:
Knjige priča: Umri muški (1991), Dvije godine hladnoće (1995), U krevetu sa Madonom (1998), Valceri i snošaju (2001), Mulijin ruž (2003), Katenačo (2013);
Romani: Blagi dani zatim prođu (2001), Rinfuz (2003), Tigrero (2005), Crne ćurke i druga knjiga crnih ćurki (2006), Mrtve brave (2008), Narodnjakova smrt (2009), Nedelja pacova (2010);
Dobitnik nagrade „Stevan Sremac“ za roman Nedelja pacova (prvi partizanski krimić).
Radio drame: Omča od hartije  posvećena životu i smrti Bore Stankovića, Čovek bez peripetija, posvećena Milanu Rakiću, Ostrvo Uskoković, posvećena Milutinu Uskokoviću, Crni glas za belu hartiju, posvećena Emanuilu Jankoviću i Branin orfeum u zunzarinoj palati, posvećene Brani Cvetkoviću.
Priče su mu prvođene na nemački, engleski, grčki, španski, portugalski, poljski, italijanski,francuski,mađarski i slovački jezik.
Živi u Pančevu i piše za Novi magazin.

Alen Bešić

Alen Bešić rođen je 1975. godine u Bihaću. Diplomirao je i magistrirao na Odsjeku za srpsku književnost i jezik Filozofskog fakulteta u Novom Sadu.Objavio je: dvije knjige poezije Golo srce i dvije knjige izabranih književnih kritika i eseja„Labirinti čitanja“ (2006) i Nepouzdani obrazac ((2012).

Bavi se književnom kritikom, esejistikom i prevodi sa engleskog jezika. Za prevod je 2010. godine dobio nagradu Društva književnika Vojvodine.
Od 2007. godine radi kao urednik časopisa za teoriju književnosti Polja  u kojem sarađuju brojni autori iz regije. Upravo zbog svestranog djelovanja u području  književnosti, ali i zbog poticaja saradnje autora različitih generacija iz razičitih država predložen je za nagradu 16. Međunarodnog susreta izdavača „Put u središte Evrope“ u Pazinu. 

Srđan Srđić

Srđan Srdić rođen je 1977. godine u Kikindi. Diplomirao na katedri za opštu književnost i teoriju književnosti na Filološkom fakultetu u Beogradu, gdje se trenutno nalazi na doktorskim studijama.
Prvu nagradu za prozu na konkursu zrenjaninskog časopisa Ulaznica dobio je 2007. godine, kao i nagradu „Laza Lazarević“ za najbolju neobjavljenu srpsku pripovjetku 2009. godine. Dobitnik je stipendije „Borislav Pekić“ za 2010. godinu.
Objavljena djela:
Romani: Mrtvo polje (2010) i Satori (2013).
Za zbirku priča  Espirando (2013.) dobio je nagrade „Biljana Jovanović“ i „Edo Budiša“.
Priče Srđana Srdića prevedene su na mađarski, rumunski, ukrajinski poljski i albanski jezik.(autor priloga Ljubica Žikić prof.)

Pozivamo Vas 25.04.2014. u petak u 19 sati na:

KNJIŽEVNO VEČE SA PISCIMA IZ SRBIJE!

Veče ispunjeno prazničnim duhom i muzikom!

Koncert, drugi put povodom vaskršnjih praznika, organizira Srpsko prosvjetno kulturno društvo "Prosvjeta" iz Sarajeva, a ovaj put koncert je posvećen stogodišnjici od kada je preminuo najpoznatiji srpski kompozitor Stevan Stojanović Mokranjac.

Predsjednik SPKD "Prosvjeta" Savo Vlaški kazao je da je Ministarstvo odbrane BiH ustupilo Dom Oružanih snaga BiH besplatno za održavanje ovog koncerta.
- Kultura nema granica i mi angažirajući umjetnike iz oba entiteta uspostavljamo mostove saradnje i prijateljstva jer kultura uz sport daleko više od politike može učiniti u tom cilju - istaknuo je Vlaški. – Čestitajući praznik svim prisutnim, drevnim pozdravom Hristos voskrese-Vaistinu voskrese!

Umjetnička organizatorica koncerta Milica Kajević kazala je da je koncert spoj sakralne i svjetovne muzike, ističući da već postoji ustaljena saradnja s Muzičkom akademijom u Istočnom Sarajevu kao i sa muzičkim školama budući da „Prosvjeta“ organizuje i božićne koncerte.

Svoj rad na koncertu predstavili su MBA ''Art Vivo'' iz Sarajeva, Trio ''Eudiates'' Istočno Sarajevo i Vokalni ansambl ''Rusalke'' Istočno Sarajevo.

Koncertu je prisustvovao veći broj ljudi iz kulturnog i javnog života BiH, među kojima su bili potpredsjednik FBiH Svetozar Pudarić i ambasador Srbije u BiH Stanimir Vukićević.

Stevan Stojanović Mokranjac bio je srpski kompozitor i muzički pedagog, klasik srpske muzike i centralna ličnost srpske muzike na prijelazu iz 19. stoljeća u 20. stoljeće. Zaslužan je za uvođenje srpskog nacionalnog duha u umjetničku muziku.

Najpoznatija djela su mu ''Rukoveti'' - petnaest spletova pjesama zasnovanih na folklornim motivima iz različitih dijelova Srbije, Bosne, Makedonije, Bugarske, ''Primorski napjevi'', duhoviti skerco ''Kozar'', kao i muzika za pravoslavna bogoslužja ''Liturgija'', iz koje je najpoznatija ''Heruvimska pjesma'', najznačajnije ostvarenje korske muzike, ''Opelo'' u fis-molu, ''Tri statije'', ''Tebe Boga hvalim'' i ''Veličanje svetom Savi''.

Umro je 28. septembra 1914. u Skoplju.

U povodu poklonјenih knјiga Biblioteci SPKD „Prosvjeta“ Sarajevo na 58.Međunarodnom sajmu knjige Beograd

OBNAVLJANJE I USPOSTAVLJANJE SARADNJE SA INSTITUCIJAMA: KANCELARIJA ZA SARADNJU SA DIJASPOROM I SRBIMA U REGIJI I NBS – ISKRENA ZAHVALNOST SVIM NAŠIM DARODAVCIMA  I SARADNICIMA

Hvala svima koji su pomogli da Biblioteka SPKD „Prosvjeta“ Sarajevo bude ono što je danas, sa iskrenim poštovanjem, darodavcu-saradniku, koji je svojom dragocjenom saradnjom i vrijednim poklonima – knjigama, časopisima, fotografijama, rukopisima, nosačima zvuka i slike, tehničko-materijalnim ili novčanim sredstvima – potpomogao rad biblioteke, dao značajan doprinos popunjavanju bibliotečkog fonda, njegovom obnavlјanju i uvećanju cjelokupnog knjižnog blaga društva.

Ovim putem, javno, zahvalnost upućujemo Narodnoj biblioteci Srbije koja nam je svojom izuzetnim poklonom od preko 700 naslova najprobranijih knjiga, neprocjenjive vrijednosti, od posebnog značaja za tematiku kojom se naše Društvo bavi, obogatila naš fond! Takođe iskrenu  zahvalnost upućujemo i našoj dragoj saradnici Ivani Nikolić, Načelnici selektivne nabavke (Odsek pokloni) u NBS, a koja je svojim zalaganjem i trudom obezbjedila ovaj izuzetan poklon kao i incijativu kojom nam Kancelarija za saradnju s dijasporom i Srbima u regionu vlade Republike Srbije, posredstvom Narodne biblioteke Srbije donira u martu 2014. godine od preko stotinu knjiga za našu, Biblioteku Srpskog prosvjetnog kulturnog društva „Prosvjeta“ Sarajevo, pojedinačne zahvale takođe upućujemo, gospođi Slavki Drašković, gospođi Tanji Garčević, gospodinu Rastku Jankoviću, kao  i svim njihovim saradnicima. (izvod iz teksta, link na kompletan tekst)

Povodom proslave velikog pravoslavnog praznika, Vaskrsa, SPKD "Prosvjeta" Sarajevo, neće raditi ponedeljak 21.04.2014.godine!

Pozivamo Vas 21.04.2014. u ponedeljak u 20 sati na:

SVEČANI KONCERT U POVODU NAJVEĆEG PRAVOSLAVNOG PRAZNIKA VASKRSA!

Održana Press konferencija

u povodu održavanja:

SVEČANOG KONCERTA ZA NAJVEĆI PRAVOSLAVNI PRAZNIK VASKRS!

SPKD „Prosvjeta“ Sarajevo organizuje po drugi put Svečani koncert u povodu pretstojećeg Vaskrsa. Koncert će se održati u ponedeljak, 21. aprila 2014. godine u Domu oružanih snaga BiH, sa početkom u 20 sati.

U radosti Vaskrsenja Hristovog radosno Vas pozdravljamo drevnim pozdravom pobjede života nad smrću:

HRISTOS VASKRSE!
VAISTINU VASKRSE!

NAPOMENA: Ulaz na koncert je besplatan

Zakazana Press konferencija u povodu održavanja

SVEČANOG KONCERTA ZA NAJVEĆI  PRAVOSLAVNI PRAZNIK VASKRS

Održana promocija novog dvobroja časopisa Bosanska vila br. 59-60.

Pred prepunom salom u prostorijama Društva 13.03.2014., četvrtak, održana je promocija novog dvobroja časopisa Bosanska Vila. Glavni urednik časopisa g-đa Živana Jovančić poslije upućenog pozdrava svim prisutnim i uvodnog govora, prepustila je mikrofon promotorima, Ivani Udovićić kustosu NUGBIH, autoru članka o umjetnosti u ovom broju Bosanske vile i Jasminu Agiću književniku i piscu sjajnog teksta takođe objavljenog u ovom novom broju.. Promotori su prisutne upoznali sa sadržajem novog broja koji sadrži niz kvalitetnih članaka i tekstova o književnosti, kulturi i društvenim pitanjima,, eminetnih ljudi od pera i struke, na taj način zainteresovali mnoge na kupnju časopisa po promotivnoj cijeni.

Sve u svemu, promocija je ispunila očekivanja na opšte zadovoljstvo svih, i prijatno ispunila još jedno martovsko divno veče..

.

Predstavljamo

Novo izdanje Bosanske vile

Dvobroj časopisa Bosanska vila - izdanje 59/60, koji obuhvata drugu polovinu 2013. godine, obilježava priča nobelovke Alis Manro, a tu su i literarni prilozi iz pera znanih domaćih autora

Ovog puta ekskluzivno objavljujemo priču „Goli život“ iz istoimene knjige Alis Manro, dobitnice Nobelove nagrade za književnost u 2013. godini. Uz rečenu priču u prevodu Predraga Šaponje, objavljujemo i kratku biografiju kanadske nobelovke, koja je početkom ove godine izjavila u jednom intervjuu da se oprašta od pisanja. Uz obilježavanje dva vijeka od rođenja P.P. Njegoša, u novom izdanju donosimo pjesmu „Noć skuplja vijeka“ – objavljenu u Bosanskoj vili 1913. godine, kao i komentare o njegovom stvaralaštvu iz pera poznatih autora: Dušana Pajina, Slobodana Jovanovića, Isidore Sekulić i Ive Andrića.
Na stranicama časopisa možete pročitati i slijedeće priloge: izabrane pjesme Jovanke Stojčinović – Nikolić, zatim pjesme Amira Brke i Feđe Bogdanovića, mladog poete iz Zenice i dobitnika nagrade „Fra Grgo Martić“ u 2013. Iz pera Berislava Blagojevića, koji se ove godine našao u najužem izboru za NIN-ovu nagradu, objavljujemo priču „Ovdje gdje mi je kuća, kao i druge književne priloge: „Priča o Melanteju“ Adnadina Jašarevića, „Rakija“ Nedžiba Smajlovića i „Predstava“ Momčila Spasojevića. Za naš časopis po prvi put piše mr. Neven Šimić, a riječ je o prikazu „Bosna u književnom djelu Ivana Lovrenovića“. Naš poznati pjesnik Bojan Bogdanović donosi prikaz „Kako napraviti gramatiku ćutanja“ u kome predstavlja aforističara Kemala Mahmutefendića, mnogima poznatijeg kao pisca. Pod naslovom „Alberto Mangel: Čudo pripovedanja“ - donosimo veoma zanimljiv intervju koji je s poznatim piscem uradila spisateljica Tamara Lujak.
“Oni ljudi i one godine“ naslov je odlomka iz istoimenog i neobjavljenog romana Sime Klarića, dok je Minja Pejanović autorica priče „Daltonista“, a pisac mlađe generacije Jasmin Agić donosi priču „Besjeda“. Takođe, objavljujemo književni rad „Mirisi tuđih kuća“ Milenka Pajića, kao i osvrt lingviste Miloša Okuke „Andrić kao pjesnik“. Osim već pomenutog prevoda priče Alis Manro, u novom izdanju objavljujemo pjesme ruskih pjesnika: Danila Harmsa, Josifa Brodskog i Marine Cvetajeve, u prevodue Fikreta Cacana. Tu je i priča „Pogledaj drugu stranu“ Tatjane Tolstaje koju je s engleskog jezika prevela Milica Kajević. Uz to, u novom izdanju našeg časopisa, muzejska savjetnica i kustosica Umjetničke galerije BiH, Ivana Udovičić, objavljuje tekst „Naši klasici“, koji govori o srpskom slikarstvu i vajarstvu u Bosni i Hercegovini, predstavljenim krajem prošle godine u Umjetničkoj galeriji BiH. Listajući časopis, stigli smo do kraja, gdje ćete zapaziti nova izdanja zanimljvih knjiga i autora, domaćih ali i stranih, koje možete potražiti u biblioteci „Prosvjete“.

Novo izdanje Bosanske vile možete kupiti u prostorijama „Prosvjete“, ul. Sime Milutinovića Sarajlije br. 1, od 13:00-15:00 h, po cijeni od 5,00 KM

Pozivamo Vas 13.03.2014.g. u četvrtak u 19 sati na promociju časopisa:

BOSANSKA VILA Br.59-60.

PISMO ZAHVALNOSTI KANCELARIJI ZA SARADNJU SA DIJASPOROM I SRBIMA U REGIONU VLADE REPUBLIKE SRBIJE

Beograd
Gospođa Tanja Garčević
Gospodin Rastko Janković

Poštovani i dragi saradnici,
Posredstvom Narodne biblioteke Srbije i izuzetnim zalaganjem Ivane Nikolić, Načelnice selektivne nabavke (Odsek pokloni) dopremili smo 14. marta 2014. godine 96 knjiga koje ste  donirali za Biblioteku Srpskog prosvjetnog kulturnog društva „Prosvjeta“ Sarajevo.
Počev od našeg predsjednika Društva prim.dr. Save Vlaškog i svih nas zaposlenih, kao i članova bili smo silno obradovani – što zbog izuzetno vrijednih naslova knjiga, a najviše zbog toga što nas niste zaboravili.
Prošle godine Kancelarija nam je pružila materijalnu podršku u pripremi i realizaciji  grandiozne izložbe „Naši klasici“, srpsko slikarstvo i vajarstvo u Bosni i Hercegovini 1896-1955, koja je bila najveći kulturni događaj ne samo u Sarajevu, BiH, već i u celom regionu.
Nadamo se da će Kancelarija i ove godine podržati naše projekte – „Prosvjetini slavni stipendisti slikari i praška likovna škola“, kao i štampanje „Bosanske vile“, lista za književnost, kulturu i društvena pitanja (osnovana 1885.g.) – jedinom časopisu koji izlazi u Federaciji BiH na ćiriličnom pismu.
Molimo Vas da pozdravite  Slavku Drašković, Vašu poštovanu direktoricu, kao i druge saradnike.
Na našoj Web stranici  www.prosvjeta.com.ba biće objavljena Vaša donacija uz svu našu zahvalnost.
Primite izraze našeg najvećeg poštovanja i mnogo pozdrava iz sunčanog Sarajeva prepunog behara.

Zoran Drašković, informatičar-bibliotekar
Ljubica Žikić,prof.,  poslovni sekretar

Posjeta našem Društvu, Nj. E. gosp. Stanimira Vukićevića, ambasadora Republike Srbije u BiH!

Na poziv SPKD „Prosvjete“ Sarajevo – Nj.E. gosp. Stanimir Vukičević, ambasador Republike Srbije u BiH je sa Gordanom Božić, otpravnicom poslova ambasade, u petak 7. marta posjetio Srpsko prosvjetno kulturno Društvo „Prosvjeta“ Sarajevo. Ambasadora su dočekali prim.dr. Savo Vlaški, predsjednik Društva, Radoslav Marjanović, predsjednik Upravnog odbora i Nenad Marilović, generalni sekretar.

Tom prilikom je Nj.E. gosp. Stanimir Vukičević bio upoznat sa istorijom „Prosvjete“ od njenog osnivanja 1902. do danas, kao i sa velikim brojem manifestacija organizovanih u proteklih 20 godina od četvrtog obnavljanja rada ovog Društva. Ambasador je upoznat i sa problemima donošenja Zakona o restituciji – o nemogućnosti povratka 15 „Prosvjetinih“ objekata u gradu Sarajevu, kao i da plaćamo zakupninu kao podstanari u „Prosvjetinom“ Domu, zgradi koja je izvorno vlasništvo našeg društva, gdje se od završetka izgradnje objekta (1914.) nalazilo sjedište Društva. Povratkom imovine omogućio bi veći broj zaposlenih, kao i još produktivniji rad Društva.

Istaknuta je i izuzetno plodna saradnja sa Ministarstvom kulture Republike Srbije, Kancelarijom za saradnju sa dijasporom i Srbima u regionu, kao i sa Narodnom bibliotekom Srbije.
Ambasador Stanimir Vukićević je obećao da će pomoći da SPKD „Prosvjeta“ Sarajevo uspostavi još veću saradnju sa kulturnim institucijama Republike Srbije, razmjenu zajedničkih manifestacija i  programa  koji će znatno obogatiti kulturne sadržaje u gradu Sarajevu i Bosni i Hercegovini.

SPKD „Prosvjeta“ Sarajevo
Komisija za stipendiranje:

Dodjela I dijela stipendija stipendistima Društva u školskoj 2013/2014.g

Srpsko prosvjetno kulturno društvo "Prosvjeta"- nastavlja svijetlu tradiciju stipendiranja učenika i studenata. Komisija za stipendiranje u skladu sa članom 11. Pravilnika o stipendiranju,  donosi Odluku o stipendiranju 19 (devetnaest) đaka i studenata u skladu sa finansijskim mogćnostima Društva. Na taj način, slijedeći jednu od osnovnih misija Društva, još od njegovog osnivanja, je u četvrtak 06.03.2014.g, uručen prvi dio stipendija za izabranih devetnaest  stipendista. Za ovu priliku, izuzetno cijenimo i pozdravljamo dar g-dina Rajka Crnogorca koji je u okviru svojih mogućnosti donirao dio novca u fond za stipendiranje. Zahvaljujemo još jednom  u naše i ime naših stipendista.

U uvodnoj riječi  na svečanoj dodijeli stipendija, prof.dr. Savo Vlaški je rekao:  Naš prioritet je da mlade ljude što više okupljamo, radi njih živimo, oni su naša budućnost, naša perspektiva, perspektiva našeg društva i naše zemlje. Ulažemo u mladost i znanje, to je jedini znak da ova zemlja može imati perspektivu i može prosperirati - još jednom istakao- da ove stipendije znače priznanje za njihov dosadašnji rad i novi poticaj za ulaganje  još većeg napora u učenje samim tim u njihovu i našu budućnost. Stipendije su podijeljene pred medijima i mnogobrojnim gostima koji su svojim dolaskom uveličali ovaj događaj

Stipendije su primili:

I OSNOVNA ŠKOLA

Andrej Gradina  VIII razred.
Srđan Tešanović  IX razred.
Dragutin Vujisić  VII razred.
Nadan Osmanović  VIII razred.
Dejan Drašković VIII razred.

II SREDNJA ŠKOLA

Ana Milijević II razred.
Dejan Aćimović III razred.
Emil Ninković  III razred.
Jelena Davidović  IV razred.
Adis Bulbul  IV razred.
Tijana Siljanović II rared.
Luka Stanić III razred.
Tamara Lukić III razred.

III FAKULTET

Sofija Vučićević
Sara Marić I godina studija.
Ana Veljović  II godina studija.
Sara Rajić III godina studija.
Doris Belančić I godina  studija.
Sara Đurić II godina studija.

Održana revija filmova poznatog režisera:

"Ratko Orozović stvaralaštvo - Noć za pola vijeka 1964-2014.“

U prostorijama  SPKD Prosvjeta Sarajevo u Prosvjetinom domu kulture u ulici Sime Milutinovića Sarajlije br 1. u četvrtak 27.02.2014. je  upriličena projekcija kratkih filmova Ratka Orozovića "Okuženi grad", "Lj-ubiti", "Život piše romane nema ko da ih čita", "Čarli Čaplin klon bosanski" i "Moja je kuća ispod mosta putujuća", autorska večer filmskog i TV redatelja, književnika,  i  kulturnog djelatnika Ratka Orozovića, a povodom 70 godina života i 50 godina njegovog umjetničkog rada.

Uvodnu riječ je održao čuveni likovni, književni i pozorišni kritičar Vojo Vujanović. U svom izlaganju je rekao da se Ratko bavi ljudima sa margine života, one koje rijetko vidimo u medijima i štampi a njihovi rad i poslovi, sastavni su dio i naših života.

SPKD "Prosvjeta" Sarajevo – Komisija za film i pozorište - revija filmova poznatog režisera:

"Ratko Orozović stvaralaštvo - Noć za pola vijeka 1964-2014.“

Klub žena Miss Irby održana Tribina: PODSJEĆANJE NA XIV ZIMSKE OLIMPIJSKE IGRE

Klub žena Miss Irby SPKD Prosvjeta Sarajevo organizovali su PODSJEĆANJE NA XIV ZIMSKE OLIMPIJSKE IGRE ODRŽANE U SARAJEVU PRIJE 30 GODINA.

Interesovanje članova i simpatizera Prosvjete bilo je izuzetno veliko. Te večeri, 4.2. '14 u 18h bilo je veoma živo i zanimljivo u prostorijama Prosvjete. Klub žena je s razlogom stavio ovu temu na svoj program, jer mnogi članovi Prosvjete učestvovali su u organizaciji Olimpijade u Sarajevu. Podnaslov na pozivnici: Sarajlije pričaju o svojim sjećanjima, animirao je veliki broj posjetitelja da to veče prisustvuju i nešto kažu o svojim impresijama danas, poslije 30 godina i davne '84 kada su bili angažovani u raznim segmentima organizacije na Olimpijskim igrama.
Emocije su proradile, govornici uzbudjeni, kao da su to juče proživjeli: Sarajevo je blistalo, čisto, uredno, ljudi svih boja, rasa, vjera iz 49 zemalja svijeta slili su se u sarajevsku kotlinu. Sarajlije ljubazne na svakom koraku spremne da pomognu u svakom trenutku, ako je bilo potrebno. Sve je funkcionisalo do perfekcionizma. Duh olimpizma širio se ulicama grada. Snijeg je pao baš kad je i trebao, ." Ljepotice Jahorina i Bjelašnica i ljepotani Trebević i Igman, i sportski hramovi Zetra i Skenderija čekali su takmičare da bi ispričali jednu bajku".( Slobodan Stajić).
Samo, kad bi ta bajka vječno trajala!!!

U takvom raspoloženju govorili su: Nidžara Beganović, Radmila Stojadinović, Gordana Kordić,  Milica Kajević, Ibrahim Spahić, Ljubiša Zečević, Nedeljko Masleša, Ljuba Ristić, Milka...i.....

Inspirativan film je slikom pratio govornike na Plazmi. Proteče sat i nešto više. Tek se tad osvjetismo da je blizu 20 sati i da nas napolju čeka topla i vedra noć, neuobičajena za ovo doba godine. Možda se opet desi čudo i snježne pahuljice proveju 8. ili 9-tog februara. Uljepšaće i Sarajevsku zimu. (tekst Milica Kajević)

SPKD "Prosvjeta" Sarajevo Vas poziva na Tribinu:

PODSJEĆANJE NA XIV ZIMSKE OLIMPIJSKE IGRE

K O N K U R S
za dodjelu stipendija za izuzetno uspješne učenike i studente u školskoj 2013/2014.g

SPKD „Prosvjeta“ Sarajevo
Upravni odbor
Komisija za stipendiranje

Broj: 4-a/14
Datum: 24.01.2014. godine

Na osnovu člana 13. Pravilnika o stipendiranju, zaklјučka AD-7 i Odluke Upravnog odbora o raspisivanju Konkursa za dodjelu stipendije sa 17. Sjednice održane 21.01.2014.godine, Komisija za stipendiranje raspisuje

K O N K U R S
ZA DODJELU STIPENDIJA ZA IZUZETNO USPJEŠNE UČENIKE I STUDENTE U ŠKOLSKOJ 2013/2014. GODINI

Pravo učešća na konkurs imaju izuzetno uspješni učenici/studenti, članovi Društva, odnosno, djeca čiji su roditelјi višegodišnji članovi istog, koji su na redovnom školovanju u institucijama osnovnog, srednjeg i visokog obrazovanja na području Kantona Sarajevo.

Stipendije se dodjelјuju za jednu školsku/nastavnu godinu koji ispunjavaju kriterije pravilnika i isplaćivati će se u dva dijela (za period septembar-decembar 2013.g i februar–juni 2014.godine).

I Obavezna dokumentacija uz prijavu na konkurs:

1. 1. Prijavni obrazac, uredno popunjen (preuzeti sa internet stranice društva ili u prostorijama Društva);
   2. Potvrda o uplati članarine za tekuću godinu;
   3. Ovjerena kućna lista;
   4. Kraća biografija svojeručno potpisana;
   5. Jedna lična fotografija formata 6x4 cm;
   6. Potvrdu o upisu kandidata u tekuću školsku/akademsku godinu;
   7. Svjedočanstvo iz prethodne godine (za učenike);
   - za studente prve godine studija svjedočanstvo završnog razreda srednje škole;
   - za studente viših godina potvrda o prosjeku ocjena za prethodnu godinu studija i ovjerena fotokopija svih popunjenih stranica indeksa za studenta;
   - dokaz da student ne obnavlјa godinu i da se nalazi na redovnom studiju u tekućoj akademskoj godini;
   8. Dokaz o učešću i postignutim rezultatima na kantonalnom, federalnom, državnom i/ili međunarodnom takmičenju za školsku/akademsku 2012/13 godinu (boduju se samo najveća postignuća);
   9. Dokaz o ličnim primanjima za članove domaćinstva (zaposleni-platna lista za poslјednji mjesec; penzioner/invalid-poslјednji ček od penzije; nezaposleni-potvrda o nezaposlenosti Biroa za zapošlјavanje; učenici/studenti-potvrda o redovnom školovanju);
   10. Dokaz da je učenik/student bez jednog ili oba roditelјa (izvod iz matične knjige umrlih);
   11. Neophodna medicinska dokumentacija koja dokazuje invalidnost, odnosno bolest kandidata;
   12. Izjava o odgovornosti da kandidat nije ostvario pravo na stipendiju od druge institucije u tekućoj školskoj godini;
   13. Potvrda SPKD “Prosvjeta” o volonterskom radu (dobija se u prostorijama Društva).

Tekst Konkursa se od dana objavlјivanja nalazi na Oglasnoj ploči Društva, na internet stranici i Facebook profilu Društva.

Pravilnik o stipendiranju učenika i studenata SPKD "Prosvjete" Sarajevo dostupan je svim zainteresovanim u prostorijama Društva, te internet stranici: www.prosvjeta.com.ba i Facebook profilu Društva.

Prijave se podnose na obrascu sa potrebnim prilozima, neposredno u sjedištu Društva ili poštom-preporučeno u roku od 20 dana od dana objavlјivanja Konkursa na navedenim mjestima.Rok za podnošenje prijava na konkurs je 15.02.2014. godine do 12:00 sati.

Nepotpune i neblagovremene prijave neće se uzimati u razmatranje. Obavijest o rezultatima Konkursa u roku od 15 dana od dana donošenja Odluke o izboru.Za sve dodatne informacije možete nas kontaktirati na tel: 033/444-230.

Komisija za stipendije:

1. Miroljub Perić, predsjednik;
2. Ljubica Žikić, član;
3. Zoran Drašković, član.

Link na prijavni obrazac.

Link na pravilnik o stipendiranju.

Link na tekst konkursa.

Otvorena izložba polaznika kursa digitalne fotografije!

Nakon uspješno završenog kursa fotografije, 23.01.2014 u prepunim prostorijama SPKD „Prosvjeta“ Sarajevo, otvorena je izložba polaznika kursa. Izložba će biti otvorena narednih petnaest dana. Kurs je organizovala SPKD ''Prosvjeta'' Sarajevo u saradnji sa Foto–video klubom ''Valter'' Sarajevo uz podršku Opštine Centar Sarajevo. Na izložbi je predstavljeno 14 mladih autora sa 28 fotografija.

Izlagači su: Belma Arnautović, Bernarda Nosse, Dušan Kostić, Zerina Rahić, Tina Franjić, Taida Jašarević, Siniša Pranjić, Nina Mijatović, Mirza Šerić, Merima Pašić, Ljiljana Miljanović, Lejla Hasandedić, Lamija Medošević i Esma Kosumi. Selekciju radova birali su predavači: Džafer Tanović, Muhamed Borović, Zenir Šuko, Eldin Hasanagić i Sulejman Omerbašić.

SPKD "Prosvjeta" Sarajevo Vas poziva na:

IZLOŽBU DIGITALNE FOTOGRAFIJE!

Povodom proslave Božića SPKD "Prosvjeta" Sarajevo, neće raditi utorak 07.01.2014.godine.

U Narodnom pozorištu u Sarajevu održan svečani Božićni koncert!

U Narodnom pozorištu u Sarajevu u subotu 4. januara, 2014. godine je, u organizaciji Srpskog prosvjetno kulturnog društva "Prosvjeta", upriličen svečani Božićni koncert.

Božić, praznik rođenja Isusova, Božijeg Sina, koji se žrtvova za nas i koji: “Radi bezmjernog Svoga čovjekoljublja Bog se ovaplotio da bismo se mi obožili. Bog Logos usvaja ono što je naše, a nas čini udioničarima ono što je Njegovo. Sin Božiji postaje Sinom Čovječijim, da bi nas ljude učinio sinovima Božijim, uzdižući rod naš po blagodati u ono što je On sam po prirodi, rađajući nas odozgo blagodaću Svetog Duha darujući nam da Carstvo  nebesko  imamo unutra u nama.”, riječi su Mitropolita Dabrobosanskog Nikolaja (izvod iz ovogodišnje čestitke za Božić upućene svim pravovjernima).

Sarajevska “Prosvjeta” je kao u tri prethodna koncerta, za koje se tražila karta više, u potpunosti ispunila dvoranu  do poslјednjeg mjesta, a brojna publika među kojima je bilo prisutno visoko sveštenstvo i mnogobrojne uvažene ličnosti iz društvenog  i političkog života u BiH, pa i šire, uživala u izvođenju brižljivo pripremljenog programa.

Koncert je otvorio i pozdravio počasne goste i sve prisutne predsjednik Društva prim. dr. Savo Vlaški izražavajući zahvalnost prije svega svim donatorima koji su omogućili realizaciju koncerta i zahvaljujući svim prisutnima koji su uveličali ovogodišnje Božićno slavlje svojim prisustvom, čestitajući im praznik tradicionalnim pozdravom: “Hristos se rodi! Vaistinu se rodi!”

Na koncertu je nastupilo srpsko pjevačko društvo Sloga, najstarije pjevačko društvo u Sarajevu, koje egzistira i radi sa pojedinim prekidima još od davne 1888. godine,  a koje je prošle godine  obilježilo 125. godina postojanja. U prvom dijelu koncerta, pod dirigentskom palicom Stefana Mojsilovića,  izveli su nekoliko duhovnih kompozicija, božićnih antifona, posvećenih duhu praznika Božića i to: "Heruvimska pjesma", te kompozicije Stevana Mokranjca ("Božićni tropar", "Molitvami Bogorodici", "Jelici vo Hrista"). 

Poslije recitacije koju je izvela Andrea Aković od P.P. Njegoša, “Ljetnje kupanje na Jadranu”, drugi dio koncerta bio je obilježen svjetovnom muzikom, u izvođenju Omladinskog hora RKUD Proleter, dirigenta Dušana Eraka,  sa popularnim kompozicijama koje su oduševile prisutnu publiku i izmamile gromoglasan aplauz,

zatim nastupom violinistica Sanja Manov i pijanistica Divna Radonjić izvedbom klasičnih kompozicija koje plijene svojim zvucima, a na kraju je nastupio vokalni ansambl Prijatelji – sa nekoliko starogradskih pjesama, vrativši nas u realnost.

I ove godine kroz koncert nas je vodio sjajni  Dejan Garić približivši nam kroz interesantne detalje kompozicije njihovo porijeklo i njihovu svrhu uvodeći nas u svijet njihova nastanka da bi se uživjeli u njihovu izvedbu.

Zahvaljujemo, najprije svim učesnicima koji su se odazvali i svojim učešćem i sjajnim performansom uljepšali ovaj praznik Božića.
Posebnu zahvalnost iskazujemo  onima koji su pomogli u organizaciji i realizaciji koncerta: predsjedništvu Društva, na čelu sa prim. dr. Savom Vlaškim,  koji se izuzetno zalagao i davao svoju punu podršku  koncertu, Upravnom odboru Društva, a posebno predsjedniku Radoslavu Marjanoviću,  podpredsjedniku Dejanu Gariću i gđi Milici Kajević, koji su učestvovali u osmišljavanju programa koncerta, tehničkoj realizaciji koncerta, kontaktu sa donatorima, press službama i inim, generalnom sekretaru Nenadu Mariloviću i poslovnom sekretaru Ljubici Žikić , kao i tehničkoj podršci za sve ostale “nevidljive” poslove našem  Dejanu Rosiću.

SPKD “Prosvjeta” Sarajevo

Održana Press konferencija

u povodu održavanja:

SVEČANOG BOŽIĆNOG KONCERTA!

SPKD „Prosvjeta“  Sarajevo četvrti put organizuje „Božićni koncert“ koji će se održati u subotu, 04. januara 2014. godine u Narodnom pozorištu Sarajevo sa početkom u 20,00 sati.

U najavi za Božićni koncert održana je i PRESS KONFERENCIJA, bili su prisutni organizatori koji su osmislili muzički program, kao i prim.dr Savo Vlaški, predsjednik Društva, i tom prilikom pred brojnim TV-ekipama, novinarima, mediji su se upoznali sa organizacijom i detaljnim programom  „Božićnog koncerta“.

PROGRAM:

Sa iskrenim željama da ove svete dane provedete u miru i svakoj radosti, srdačno Vas pozdravljamo drevnim pozdravom Praznika:

"Nek Vas Božija svjetlost vodi,

MIR BOŽIJI, HRISTOS SE RODI!

VAISTINU SE RODI!"

SREĆNE BOŽIĆNE I NOVOGODIŠNJE PRAZNIKE, ŽELI VAM SPKD "PROSVJETA" SARAJEVO!

NOVE KNJIGE

NAŠA IZDANJA: KATALOG