KOMISIJA IMA DUGU TRADICIJU U PROŠLOSTI A NASTAVLJAMO SVIJETLU TRADICIJU I DALJE
Povodom Jubileja 20 godina izdavačke djelatnosti Društva, održana promocija knjige Zorka Janjić Ukrasi života
Povodom Jubileja 20 godina izdavačke djelatnosti Društva, dana četvrtak, 05.05.2016.g.održana promocija knjige Zorka Janjić Ukrasi života a u sklopu manifestacije Dani Kantona Sarajevo.
Promotori knjige su: Dragana Tomašević urednica knjige i Strajo Krsmanović.
 
Zorka Janjić je čitav svoj radni vijek provela je u Muzeju grada Sarajeva i istraživala način života u ovom gradu u nekim davnim vremenima. Svoja istraživanja je pretakala u zanimljive tekstove, rasute po raznim časopisima i nažalost, zaboravljene. „Prosvjeta“ je sakupila te tekstove i objavila ih u knjizi pod naslovom Ukrasi života. Veoma je važno da se zna da je ova knjiga vrijedna kulturno-antropološka studija, analiza našeg svakodnevnog života. Koliko su takve studije važne za jednu kulturu, nije potrebno ni napominjati.
 
Zbornik radova Zorke Janjić Ukrasi života je odlično napisana i opremljena izvornim fotografijama koje upotpunjuju naše „čitanje svakodnevnice“. U svojim tekstovima autorica precizno opisuje razne „ukrase života“, kao npr. rituale uljepšavanja (tekst „Kozmetika u starom Sarajevu“), sredstva kojim se postiže ljepota u kući i na odjeći (tekstovi „Stari vezovi“), postupke oblikovanja životnog ambijenta (tekst „Sarajevske bašče i avlije“), pokazuje stambenu kulturu starog Sarajeva, govori o satovima u prošlosti, dječijim igračkama i uspavankama, ženskim ručnim radovima i i staroj vezenoj ornamentici. Osim što piše kako se nešto radi, daje nam i objašnjenja zašto i od kad je to tako.
Ukratko sadržaj knjige „Ukrasi života“ je sljedeći:
„Stambena kultura starog Sarajeva“, „Sarajevske bašče i avlije“, „Seoski ručni radovi iz okoline Sarajeva“, „Ženski ručni radovi u starom Sarajevu“, , „Dječije igračke u Sarajevu i okolini“ „Ponešto o pozdravlјanju“ „Kozmetika u starom Sarajevu“, „Uspavanke“ i „Satovi u prošlosti“.
Kratka biografija: Zorka Janjić je rođena u Mostaru 1927g. studirala u Beogradu, čitav svoj radni vijek provela u Muzeju grada Sarajeva. Preminula je u Pančevu 2012. godine.
U okviru 34. Pozorišnih/Kazališnih igara u Jajcu 14. juna 2015.g u 18:00 sati u salonu Doma kulture – održana je promocija knjige U mraku Svetozara Ćorovića
U okviru 34. Pozorišnih/Kazališnih igara u Jajcu 14. juna u 18:00 sati u salonu Doma kulture – održana je promocija knjige U mraku Svetozara Ćorovića. O knjizi su govorili Nedžad Fejzić, Tanja Miletić-Oručević i Almir Bašović.
Nedžad Fejzić je naglasio da ova knjiga u izdanju SPKD Prosvjeta postavlja visoke standarde kada je riječ o izdanjima dramske književnosti kod nas, posebno se osvrnuvši na uzorne teatrološke bilješke Kemala Bakaršića.
Almir Bašović je govorio o elementima melodrame kod Ćorovića i naglasio značaj promoviranja ove drame upravo na Pozorišnim/Kazališnim igrama u Jajcu, kao najstarijem pozorišnom festivalu u Bosni i Hercegovini.
Redateljka Tanja Miletić-Oručević govorila je o Ćorovićevom jeziku, posebno se osvrnuvši na njegovo sjajno poznavanje jezika Hercegovine, naglasivši da je prisustvo lokalnog dijalekta na pozorišnoj sceni izuzetno važno za osjećanje vlastitog identiteta jedne zajednice.
Održana promocija knjige u izdanju SPKD „Prosvjeta“ Sarajevo od Svetozara Ćorovića „U mraku“ u Mostaru:
 
U sklopu obilježavanja 140.godišnjice rođenja Svetozara Ćorovića, 29. 05. 2015. godine, , delegacija SPKD Prosvjeta položila je cvijeće na njegov grob a u večernjim satima, s početkom u 19 sati, u bašti Ćorovića kuće uz prigodan program u kojem su učestvovali učenici OŠ Mujaga Komadina, koji su, zahvaljujući svom nastavniku jezika i književnosti, ovih dana obnovili sjećanja na život i djela Svetozara Ćorovića , održana je i promocija knjige Ćorovićeve drame "U mraku", u izdanju SPKD Prosvjeta Sarajevo.
 
Ono što posebno raduje je to što je brojna omladina Mostara bila prisutna na događanju kao i podatak da mladi iz ovog grada redovno i zainteresovano prate ove i slične manifestacije što je pokazatelj, kvalitetno obrazovno-odgojnog rada sa mladima. Događaj su zajednički organizirali mostarska Prosvjeta, u suradnji s Prosvjetom Sarajevo.
 
Generalni sekretar SPKD Prosvjeta - Mostar Goran Kosanić, rekao je, "Ćorović je knjigu napisao početkom 20. stoljeća, međutim, rukopis je bio zagubljen, a nakon što se ponovo pojavio napisana je knjigu... Mnogi veliki ljudi koji su doprinjeli razvoju kulturnog života našeg grada i sredine vremenom bivaju zaboravljeni. Zbog toga smo odlučili da ove godine obilježimo godišnjicu rođenja i bar malo oživimo sjećanje na velikog Svetozara Ćorovića",
Podsjetimo se u crticama, o našem velikanu, na današnji dan, 1875. godine, u Mostaru je rođen Svetozar Ćorović, bosanskohercegovački i srpski književnik i kulturni radnik. Predstavlja jednu od najmarkantnijih ličnosti mostarskog omladinskog pokreta toga doba, a sa suvremenicima Aleksom Šantićem i Jovanom Dučićem činio je nadaleko čuvenu mostarsku književnu i kulturnu trojku. U Mostaru je završio osnovnu i trgovačku školu. Brzo je izrastao u eminentnog srpskog kulturnog i javnog radnika i proznog pisca, koji će danonoćno pisati crtice, pripovijetke, romane i drame i u njima faktografski vjerno slikati život u Hercegovini i ljude svih staleža, vjera i narodnosti. Kako je najveći dio svog života proveo u svom rodnom gradu, njegova djela nadahnuta su Mostarom i Hercegovinom, a njegove priče govore o životima malih, običnih ljudi, od trgovaca i zanatlija do vojnika, sveštenika i bivših plemića. Od 1887. objavljivao je radove u mnogim listovima i časopisima kao što su Golub, Neven, Bosanska Vila, Luč, Otadžbina i Brankovo kolo. Bio je aktivan član Mostarskog društva Gusle. Za vrijeme aneksione krize 1908. izbjegao je u Italiju. Godine 1910. je izabran u Bosanski sabor kao zastupnik. Po izbijanju rata uhapšen je i odveden u taoce, potom mobiliziran i kao vojnik poslan u Mađarsku. Teško bolestan vratio se u Mostar 1917. godine. Svetozar Ćorović je umro u Mostaru 17. aprila 1919. godine. Njegova najpoznatija djela su: "Ženidba Pere Karantana", "Majčina sultanija", "Stojan Mutikaša", "U ćelijama", "U mraku", "Jarani", "Zulumćar", "Kao vihor", "Među svojima", "Bogojavljenska noć", "Pod pećinama", "Poremećen plan" i "Izdaje stan pod kiriju".
 
O knjizi "U mraku" govorili su Dragana Tomašević, predsjednica komisije za izdavačku djelatnost SPKD Prosvjeta i urednica knjige, teatrolog Strajo Krsmanović i književnik Almir Bašović.
Dragana Tomašević izrazila je zadovoljstvo što je ova Komisija uspjela dobiti besplatno prava za Ćorovićev tekst od Marine Katnić-Bakaršić, udovice Kemala Bakaršić i istakla: “Večerašnja promocija je zaista svečanost za naš grad jer se često ne događa da se objavljuje nepoznati rukopis tako velikog pisca, kao što je bio Ćorović …„Danas je 140. rođendan našeg velikog pisca Svetozara Ćorovića, i mislim da ga ni on za života ljepše nije proslavio, kao što ćemo mi danas da ga obilježimo, sa ovoliko lijepih mladosti i njihovog doprinosa ovoj večeri. Znamo da svaki grad ima svoga pisca, tako i Mostar ima svoga Ćorovića. Potrudili smo se da podsjetimo na ovog velikog pisca objavljivanjem ove drame koja je bila zagubljena”.
 
Teatrolog Strajo Krsmanović istakao je da „Ćorović u ovoj drami izlazi na scenu, osjećajući na fantastičan način puls života malog hercegovačkog čovjeka. Ćorović svojim senzibilitetom za socijalnim, jako ubjedljivo, sugestivno iznosi jednu snažnu priču i povrđuje se kao izvanredan pisac socijalnog miljea.“..” Ova drama objavljena je 1909. godine u Srpskom književnom glasniku i smatrala se izgubljenim rukopisom.Ratne 1993. godine otkrio je Kemal Bakaršić, jer je bila nes(p)retno uložena u rukopisnoj biblioteci Zemaljskog muzeja BiH u pogrešnu fasciklu. Od njegnog otkrića do scenske praizvedbe u Narodnom pozorištu u Mostaru 1998. godine do ovog izdanja literalnog i teatrološkog je nadasve neobičan put.” Naglasio je da je ovo izdanje knjige „U mraku“ urađeno i opremljeno maksimalno profesionalno i to s predgovorom – teatrološkom analizom Almira Bašovića, bibliotečkom analizom Kemala Bakaršića i orginalnom oštampanom dramom. " To je pokazatelj kako bi trebalo da se radi u našem izdavaštvu i teatrologiji i jedan od pozitivnih primjera"
 
Krsmanović je ispričao priču o praizvedbi predstave "U mraku" 1998. godine u Mostaru, koja je sačuvana i kao snimak u arhivi BH televizije „Osjećam se ponosno i ponizno što danas mogu biti akter ovog po svemu značajnog kulturološkog događaja. Svetozar Ćorović je klasik naše literature, klasik kakvim bi se ponosila i puno veća literatura od naše. Naša obaveza je da njegujemo sjećanje na takvog literatu i da promovišemo njegova djela. Priča o promociji njegove drame „U mraku“ je jedna nevjerovatna, pomalo triler priča. Smatralo se da Svetozar Ćorović nije završio ovu dramu...
 
Zemaljski muzej u Sarajevu u ratu se nalazio na prvoj liniji. Njegovi uposlenici i svi koji su mogli da pomognu bavili su se sklanjanjem njegovih nevjerovatno vrijednih zbirki, da se to ne uništi u ratu. Prof. dr. Kemal Bakaršić je na nevjerovatan način došao do rukopisa ove drame. Naime, rukopis je bio uložen u rukopisnoj biblioteci, što bi danas rekli, u krivom fajlu, i ispao je, a sretna okolnost je da je profesor Kemal Bakaršić, posvećenik i znalac literature, prepoznao o čemu se radi i otkrio da je to drama koju je Ćorović napisao.“
 
Predgovor za ovu knjigu napisao je pozorišni, filmski i književni kritičar i književnik Almir Bašović. „Mislim da je Ćorović jako dobro vladao zanatom pisanja melodrame. Bilo je vrijedno objaviti ovu knjigu da se vidi u kojem je redu Ćorović pisac i ove forme“, izjavio je on.
 
„Prosvjeta“ Sarajevo od Svetozara Ćorovića „U mraku“ u Zenici:
U okviru pratećeg programa XIV Festivala bh drame u Zenici, 12.5.2015. godine u Bosanskom narodnom pozorištu održana je promocija knjige U mraku Svetozara Ćorovića, objavljene u izdanju SPKD Prosvjeta. Na promociji su govorili Nedžad Fejzić i Almir Bašović.
 
Fejzić je istakao ozbiljnost pristupa pokojnog Kemala Bakaršića koji je otkrio ovu izgubljenu Ćorovićevu dramu, prikupio najvažnije teatrološke podatke o Ćorovićevim dramama te napisao bibliografski ogled. Upravo zbog načina na koji je priređena, po Fejziću ova knjiga postavlja visoke standarde u objavljivanju dramske književnosti. Bašović je naglasio važnost izdanja Ćorovićeve drame, između ostalog i zbog odnosa koji naša kultura ima prema dramskoj tradiciji. Govoreći o drami U mraku, Bašović je ukazao na elemente melodrame te naglasio vezu između ove drame i Ćorovićevih pripovjedaka, posebno imajući u vidu Ćorovićevo razotkrivanje društvene nepravde. Također, Bašović je ukazao na činjernicu da se kod nas ponekad sa prezirom govori o žanrovima kao što je melodrama, iako se taj žanr može prepoznati i kod nekih značajnih evropskih pisaca ali i kod nekih velikih filmskih autora, poput Rajnera Vernera Fazbindera. Fejzić je podsjetio na činjenicu da melodrama nije samo žanr koji nudi zabavu građanskoj klasi, već je i forma koja može biti društveno subverzivna, o čemu svjedoči i Ćorovićeva drama U mraku.
Održana promocija knjige u izdanju SPKD „Prosvjeta“ Sarajevo:
od Svetozara Ćorovića „U mraku“
Moderator: Dragana Tomašević,
predsjednica komisije za izdavačku djelatnost i urednica knjige
Promotori: Strajo Krsmanović, teatrolog
Želјko Grahovac, književnik
Kemal Bakaršić:
Zaboravlјena drama Svetozara Ćorovića “U mraku”
Sažetak:
Istog dana kada je zbirka ‘Književnog arhiva Bosanaca i Hercegovaca dobila pjesme Avde
Karabegovića Hasanbegova (opisane u prethodnom poglavlјu) Svetozar Ćorović je poklonio i rukopis sopstvene neizvedene drame u tri čina, čija je početna scena objavlјena, a za koju se smatralo da je izgublјena. Drama u tri čina U mraku premijerno je izvedena 1. jula. 1998 godine u Mostaru.
Rukopis i njegova poleđina
Autograf rukopisa drame U mraku Svetozara Ćorovića, čiji je početak objavlјen 1909. godine u
Srpskom književnom glasniku i do sada se smatrao izgublјenim rukopisom, pronađen je početkom oktobra 1991. godine u rukopisnoj zbirci Biblioteke Zemalјskog muzeja Bosne i Hercegovine u Sarajevu. Rukopis je pronađen slučajno prilikom rutinskog premještanja dijelova rukopisne zbirke Biblioteke iz podrumskih prostorija i inventariranja fondova koji su isklјučivo pripadali zbirkama bivšeg Instituta za proučavanje Balkana dr. Karla Patscha. Za rukopisom nisam tragao i njegov slučajan pronalazak nije predstavlјao zasluženu nagradu za godine upornog istraživanja i discipliniranog rada.
1 Kemal Bakaršić “Fragmenti kulturne historije Bosne i Hercegovine.Poglavlјe 5 Zaboravlјena drama Svetozara Ćorovića U mraku
 
Za rukopis koji je u rukopisnoj zbirci bio nedostupan osamdeset godina pogledu istraživača (prvenstveno kao poslјedica činjenice da je njegova fascikla bila pogrešno uložena unutar jedne od arhivskih kutija) slučaj je nehotična greška, a njegovo otkriće gotovo svakodnevnica bibliotekarovog posla u velikoj i bogatoj biblioteci. Ćorovićev rukopis nalazio se u arhivskoj kutiji dokumentacije Instituta, u jednoj od šest sačuvanih fascikli registrature i prateće dokumentacije, koji se čuva u rukopisnoj zbirci Biblioteke Zemalјskog muzeja.
Knjigu možete nabaviti u prostorijama Društva po jedinstvenoj cijeni od 12,00 KM.
Održana promocija knjige:
PUTOVANJA U SLOVENSKE PROVINCIJE TURSKE U EVROPI u izdanju SPKD „Prosvjeta“ Sarajevo
 
Pred prepunom salom u prostorijama Društva u ulici Sime Milutinovića Sarajlije br1, u sjajnoj atmosferi održana je promocija knjige na kojoj su glavni akteri:
- Dragana Tomašević, urednik knjige
- Mina Nuhić, recezent
- Milica Kajević, prevodilac knjige
 
PUTOVANJA U SLOVENSKE PROVINCIJE TURSKE U EVROPI
Drugo revidirano izdanje, London 1877
Naslov originala:
Travels in the Slavonic provinces of Turkey in Europe
Veći dio teksta prvog izdanja napisala je Georgina Mjur Mekenzi. A za ovo II izdanje Adelina Paulina Irbi izvršila je reviziju i dodala tri poglavlja:
„Bosna 1875. godine“,
„Putovanje u Bosnu u avgustu 1875“ i
„Bosna 1876 i 1877. godine“
Dio iz predgovora urednice, Dragane Tomašević:
„Iako rođena miljama daleko od Sarajeva, Engleskinja Mis Irbi (Miss Irby) svojim se životom i radom upisala u istoriju ovog grada i odavno
postala njegova. Jedna ulica u samom centru grada od 10. januara 1919. godine nosi njeno ime. Jedino za vrijeme okupacije u periodu od 1941. do 1945. godine ova “velika dobrotvorka srpskog življa u Bosni,
Hercegovini i Dalmaciji” nije imala svoju ulicu u Sarajevu...
Mis Adelina Paulina Irbi, bogata Engleskinja, došla je u Bosnu i probleme tih stranih i dalekih ljudi osjetila kao svoje. Ona sama je to opisala ovako: “Kad sam došla u Bosnu, upoznala sam divan
i dobroćudan narod, čija je bijeda u meni probudila saosjećanje, te sam im stoga odlučila posvetiti cijeli svoj život kako bih liječila njihove patnje i umanjila im bijedu.”
... u prvom izdanju koje je preveo Čedomilj Mijatović nije bilo mno-
go govora o Bosni. Drugom izdanju su dodana i tri poglavlja o Bosni i ona su do sada samo djelimično prevođena na naš jezik. Iako je taj tekst pisan prije više od 100 godina, odlučili smo da ga prevedemo i objavimo kao knjigu. Prije svega, smatramo da to doprinosi boljem poznavanju naše prošlosti, zatim jednom vrstom duga prema ženi koja je cio svoj život posvetila Bosni trudeći se da ne ostane stranac (odlično je naučila naš jezik, upoznala se sa istorijom i geografijom, etnografijom i arheologijom). Osim toga, pravo mjesto za objavljivanje njenih tekstova o Bosni je upravo sarajevsko Srpsko kulturno prosvjetno društvo
“Prosvjeta”, jer je ona testamentom svu svoju ogromnu imovinu ostavila SKPD Prosvjeti i Dobrotvornoj zadruzi Srpkinja (koja je kasnije nazvana “Kolo srpskih sestara”)...“
Ostatak teksta kao i sjajan prevod možete pročitati u knjizi koju možete nabaviti u prostorijama Društva po jedinstvenoj cijeni od 10,00 KM.
Predstavljena zbirka pjesama
"Nacrtaj mi kuću, tata"
Velimira Velje Miloševića (2004-2014)
i obilježena 10-godišnjica
smrti ovog značajnog pjesmika
Srpsko prosvjetno kulturno društvo "Prosvjeta" Sarajevo predstavilo je knjigu pjesama pod naslovom "Nacrtaj mi kuću, tata", autora Velimira Velje Miloševića i na taj način obilježilo deset godina od smrti tog pjesnika.
 
Velimir Velja Milošević pripada generaciji najistaknutijih pjesnika Bosne i Hercegovine. Iza sebe je ostavio dostojan pjesnički opus, od „Bele molitve“, do knjiga „Ovo je Balkan, draga“ i „Preko srušenog mosta“. Kao dječiji pjesnik, sa dvanaest knjiga za najmlađe, njegove pjesme zastupljene su i u školskoj lektiri. Za svoj rad dobio je brojna značajna književna priznanja i nagrade. Njegova poezija nalazi se u mnogim antologijama i izborima poezije, prevođena na nekoliko svjetskih jezika.
 
Sjećajući se dragog poete i dragog čovjeka, sarajevska „Prosvjeta“ objavila je postuhumno tri pjesničke zbirke Velimira Velje Miloševića: „Bagrem bašta“ – Veče vinske poezije, „Pohvala slavuju“ i najnoviju „Nacrtaj mi kuću, tata“. „Tematski, to je najvećim dijelom rodoljubiva poezija iz koje će proizaći i ljubavna lirika“, uvodne su riječi recenzenta Mirsada Bećirbašića koji je naglasio „Za autora pjesma je prostor bivanja u kojem se živi. Sve jeste pjesma, ali ona to uistinu postaje tek kada je pjesmom imenuje pjesnik.
Na toj večeri sjećanja kompozitor Muhamed Zlatan Hrenovica prisjetio se perioda saradnje sa Velimirom Miloševićem i vremena kad je komponirao pjesme na njegove stihove te istaknuo da ga za tog pjesnika vežu radosni trenutci. U znak sjećanja na Velimira Miloševića, izveo muzički omaž, a Sead Arslanagić recitirao naslovnu pjesmu "Nacrtaj mi kuću, tata".
 
Na jednom od sedam odmorišta nazvanih po poznatim pjesnicima, na stepeništu Kaptol, ispisani su stihovi Velimira Miloševića, pjesnika koji je mnogo volio Sarajevo i u njemu proveo značaj dio života.
Iz knjige „Nacrtaj mi kuću, tata“, za ovu priliku izdvojili smo dvije pjesme: Očeva zvezda i Ruka koja piše pesme
Očeva zvezda
Tata, kada si
Visok do neba –
Skini mi zvezdu,
Noćas mi treba.
Nek je ubere
Tvoja ruka,
Da sanja ispod
Mog jastuka.
A sutra, kad sunce
Svod pozlati,
Nek se ta zvezda
Na nebo vrati.
I neka nebo
Sanja i svetli –
Naša mu zvezda
U san leti.
Tata, diži me
U visine,
Da i ja tebi
Zvezdu skinem.
U noći punoj
Zla i mraka
Nek te ta zvezda
Brani od straha.
A sutra, kada
Dođe sloboda,
Nek naša zvezda
Sja sred svoda.
Nek se sloboda
Ničeg ne boji –
Brane je snovi
Tvoji i moji.
Ruka koja piše pesme
Ruka koja piše pesme
Čas zasvetli, čas procveta,
Čas jagode, a čas zvezde,
Bere dok u pesmi šeta.
U zanosu – okrilati,
Bude ptica, leptir laki,
Bude sunčev osmeh, zlatni,
I mak što u žitu plamti.
Zalјubi se, neosetno,
I ništa joj jasno nije,
U tome joj prođe leto
Ljubavi i poezije.
Malo sanja, malo bunca,
Malo bunca, malo sanja,
U očima zasvetluca
Neka čudna luda tajna.
Od nežnosti, kao travka,
Zadrhturi, zatreperi,
Svaka čestica, i javka,
Nešto sluti, nešto želi.
Ruka koja piše pesme –
Ova ruka, zasanjana,
Sme i ne sme, sme i ne sme
Da ti piše svakog dana.
SPKD "PROSVJETA" SARAJEVO – TRIBINA:
ODRŽANA PROMOCIJA KNJIGA
Dragoslava Janjića Dno poljupca (putopisna proza) i
Velimira Miloševića Pohvala slavuju (zbirka poezije)
Promotori: Željko Ivanković, književnik;
Mirsad Bećirbašić, književnik;
Željko Grahovac, književnik;
Dejan Garić, publicist.
 
U prepunoj dvorani pred mnogobrojnim posjetiocima, prijateljima „Prosvjete“ u prostorijama Društva, promotori su održali sjajnu besjedu o liku i djelu autora. Istakla su važnost rada i doprinos njihovog stvaralaštva kako Duštvu i za Društvo, tako i cjelokupnom književnom stvaralaštvu BiH.
 
Ovom prilikom posthumno je dodjeljeno najveće priznanje Društva „VELIKU POVELJU PROSVJETE“ Velimiru Miloševiću i Dragoslavu Janjiću za izuzetna dostignuća u oblasti kulturno-prosvjetnog i umjetničkog stvaralaštva.
Na X izbornoj skupštini Društva održanoj 21. juna 2012. godine usvojen je prijedlog da se na osnovu člana 18. Statuta i člana 2 Pravilnika o nagradama i priznanjima posthumno dodijeli Velika povelja Prosvjete, Dragoslavu Janjiću, dugogodišnjem članu Upravnog odbora, predsjedniku Tribine, glavnom i odgovornom uredniku „Bosanske vile“, za izuzetna dostignuća u oblasti prosvjetno-kulturnog i umjetničkog stvaralaštva;
Predsjednik Društva Savo Vlaški je povelju lično uručio Georgini Janjić, supruzi Dragoslava Janjića.
Na XI izvještajnoj skupštini . sjednici održanoj 21. juna 2013. godine usvojen je prijedlog da se na osnovu člana 18. Statuta i člana 2 Pravilnika o nagradama i priznanjima SPKD “Prosvjeta” Sarajevo poshumno dodjeli Velika povelja Prosvjete Velimiru Miloševiću, dugogodišnjem članu Društva i uredniku u “Bosanskoj vili”, listu za književnost, kulturu i društvena pitanja, za izuzetna dostignuća u oblasti prosvjetno-kulturnog i umjetničkog stvaralaštva.
Predsjednik Društva Savo Vlaški je povelju personalno uručio Saidi Milošević, supruzi Velimira Miloševića.
„Prosvjeta“ se i na ovaj način, štampanjem knjiga, njihovom promocijom i dodijelom najvećih priznanja Društva, djelomice, odužila i zahvalila na radu i besmrtnim djelima ova dva velikana pisane riječi.
ODRŽANA PROMOCIJA KNJIGA POEZIJE DARE SEKULIĆ
„Udari mora“ (poema) i „Viseći most“
(Izdavač SPKD „Prosvjeta“ Sarajevo)
Gost večeri: pjesnikinja Dara Sekulić
Promotor: Stevan Tontić, književnik
 
Juče je na Osmom zimskom salonu knjige u klubu Collegium Artisticum gostovala pjesnikinja Dara Sekulić. Bila je to prilika da jedna od najvećih poetesa balkana promovira najnovije knjige poezije. Riječ je o poemi „Udari mora“ i zbirka pjesama „Viseći most“. Izdavač je SPKD „Prosvjeta“ iz Sarajeva. Promotor književnik Stevan Tontić.
Dara Sekulić, svojim impozantnim književnim opusom od 26 objavljenih knjiga (Odsanjani dom, Grlom u jagode, Gorak konak, Blisko bilo, Licem od zemljice, Oblik studi, Duh pustoši, Licem prema suncu, Brat moj Tesla, Reč se igra, Ni velik ni mali, Kameni kašalj…) i mnogobrojnim književnim nagradama (Zlatna struna 1972, Zmajeva nagrada,1997, Pečat varoši sremskokarlovačke, Brankovo kolo 2002.,Nagrada „Savo Mrkalj“, Nagrada književnih susreta na Kozari,2010, Kočićevo pero, 2011., Književne nagrade „Aleksa Šantić, 2012.g.), zastupljena je u brojnim antologijama u zemlji i svijetu.
 
PROMOCIJA KNJIGA DARE SEKULIĆ NA ZIMSKOM SAJMU KNJIGE SARAJEVO
U okviru Osmog „Zimskog sajma knjige“ održaće se u ponedjeljak, 17.12.2012.godine u 15,00sati u Collegiumu Artisticumu (Skenderija Terezije bb) promocija knjiga poezije Dare Sekulić „Udari mora“ i „Viseći most“.
Gost na promocij pjesnikinja Dara Sekulić, promotor Stevan Tontić.
Komisija za izdavačku djelatnost SPKD "Prosvjeta" Sarajevo - poziva Vas na promociju knjiga poezije Dare Sekulić:
"UDARI MORA" (poema) I VISEĆI MOST
Gost večeri :Dara Sekulić;
Promotor: Stevan Tontić, književnik;
Moderator: Milica Kajević
Muzički program: Jelena Čamur, sopran; pratnja, klavir, Nevena Čeklić.
Mjesto i vrijeme održavanja: prostorije Društva u ul. Sime Milutinovića Sarajlije br.1. Četvrtak 22.novembra 2012.g. u 19:00 sati.
U PRIPREMI IZDAVANJE ČETIRI KNJIGE EDICIJE SRPSKA KNJIŽEVNOST U BiH!!!
SPKD "Prosvjeta" Sarajevo i SPKD "Prosvjeta" Mostar promocija knjiga Dare Sekulić
 
- U prepunoj galeriji Dara Sekulić je kazivala svoje stihove, Željko Grahovac, književnik i glavni i odgovorni urednik Bosanske vile svojom pjesmom u prozi, slikovito je govorio o Darinoj poeziji, mladi umjetnici na gitari Bojan Beribaka i Peđa Hart opjevali su Darine stihove pjesmom i muzikom a MIlica Kajević je moderirala.
Prisutni su iskazali svoje zadovoljstvo gromoglasnim aplauzima i čestitkama svima nama koji smo im priredili jedno nezaboravno veče. Slike i crteži poznatog mostarskog slikara Bobe Samardžića krasile su zidove galerije
A 55. SAJMA KNJIGA U BEOGRADU
 
55. međunarodni beogradski sajam knjiga održan je u periodu od 25 – 31. oktobra 2010. godine. Tema sajma knjiga "Svi naši jubileji", moto sajma "Pamet u glavu". Sajam je otvorio književnik Laslo Vegel, najznačajniji pisac savremene mađarske i srpske književnosti. U ime zemlje počasnog gosta (Švedska), otvaranje sajma je pozdravila švedska književnica za djecu Osa Lind.
Na 55. međunarodno beogradskom sajmu knjiga učestvovalo je preko 800 izdavača iz Srbije i inostranstva. SPKD "Prosvjeta" – Sarajevo je izložila svoja izdanja na štandu Poslovnog udruženja izdavača i knjižara Bosne i Hercegovine.
"Prosvjetina" izdanja knjiga Dragomira Gajevića Lice i naličje Bosne, Dejana Đuričkovića Podsjećanja (o srpskim piscima iz BiH), Vojislava Vujanovića Zatočnik svjetlosti (o pjesničkom djelu Velimira Miloševića), kao i dvobroj "Bosanske vile" 48-49 su izazvali veliko interesovanje posjetilaca Sajma. Izdanja su predstavili Željko Grahovac, predsjednik Komisije za izdavaštvo i glavni i odgovorni urednik "Bosanske vile" i Ljubica Žikić, urednik u Redakciji časopisa.
"ZATOČNIK SVJETLOSTI" Vojislav Vujanović
(Pjesničko djelo Velimira Miloševića)
 
 
U prepunoj sali SPKD PROSVJETA, 21. oktobra 2010.god. održano je veče povodom šeste godišnjice smrti našeg poznatog pjesnika Velimira Velje Miloševića. Promovisana je knjiga o pjesničkom djelu Velimira Miloševića: "ZATOČNIK SVJET-LOSTI" autora Vojislava Vujanovića. Recenzenti ove studije bili su: Atif Kujundžić i Željko Grahovac koji su bili i promotori knjige. Izbor Veljinih pjesama govorila je glu-mica Nada Đurevska. Pijanistica Nevena Ćeklić odsvirala je na klaviru kompoziciju Vojislava Komadine "Glamočko nijemo kolo".
Admiral Mahić pročitao je pjesmu koju je svojevremeno posvetio Velimiru Miloševiću, a prijatelj iz publike je spontano kazao nekoliko Veljinih stihova.
Ovom knjigom Vojislav Vujanović a i SPKD Prosvjeta, komisija za izdavačku djelatnost na dostojan način su se odužili plodnom i raskošnom književnom stvaralaštvu Velimira Velje MIloševića.
Promocija Bosanske vile broj 48-49 i dvje knjige izdate u
2010. godini
 
 
U četvrtak, 14. oktobra 2010. god. u prostorima SPKD Prosvjeta, Sarajevo održane su tri značajne promocije: Dvobroj Bosanske vile, 48-49; knjiga "Podsjećanja" Dejana Djuričkovića i "Lice i naličje Bosne" Dragomira Gajevića. Promotori su bili: Željko Grahovac, glavni i odgovorni urednik Bosanske vile, Vojislav Vujanović i Dejan Djuričković. Željko Grahovac naglasio je značaj Vile, njen novi format kao i nove rubrike u sadržaju, dešavanja u Prosvjeti izmedju dvije Vile i nagovijestio pripremu jubilarnog, 50.broja Bosanske vile koji bi trebao da bude objavljen za Sv. Savu. Prisutni su uživali i u muzičkom programu koji je priredio Gudački kamerni orkestar Srednje muzičke škole Sarajevo, izvodeći Rumunske plesove Bele Bartoka. Umjetnički rukovodilac orkestra je prof. Marina Tomić
Promocija 3. izdanja knjige putopisa „Zeugminih suza“
autor: Slobodan Stajić
Uz umilne Teodorakisove, Berkajeve i Hadžidakisove zvuke, u prepunoj dvorani SPKD „Prosvjeta“, održano je predstavljanje trećeg izdanja knjige putopisa Slobodana Stajića „Zeugmine suze“, koja obuhvata 96 reportaža iz 33 zemlje, od daleke Džamne i Eufrata i Tigrisa do obala svetog Nila i Atlantika.
Promotor je bio ugledni književnik Stevan Tontić, a medijator novinar Dejan Garić, dok su storije iz knjige, uz divne akorde, čitali studenti Anita Minić i Mladen Kaurin.
Bilo je to odista nezaboravno veče „Zeugminih suza“ u „Prosvjeti“, koja je okupila mnoge zaljubljenike pisane riječi. Stoga i ne čudi što je ta knjiga, čiji je izdavač Rabic, do sada dospjela do čitalaca u 18 država, od brojnih evropskih metropola do Kanade, Kine i daleke Australije.
Govoreći na promociji, književnik Tontić je, između ostalog, rekao:
„Već žarnovski ova knjiga je vrlo zanimljiva, jer je napisana u nekoj vrsti graničnog, da ne kažem „prestupničkog“ stila između novinarstva i književnosti, ili pobliže - između novinske reportaže i književnog, uz to još polufantastičnog putopisa. Ali umjesto sumnjivog hibrida, Stajić je izgradio svoj sopstveni stil u kojem inventivno združuje pouzdano i činjenično izvještavanje o događajima, gradovima i zemljama koje je posjećivao, sa poetskim i fantastičnim vizijama jednog neprestano ponesenog i očaranog putnika, vizijama koje on želi da podijeli sa svojim čitaocima.
Zbog tih poetsko-sanjarskih i fantazijskih momenata u ovoj knjizi, moglo bi se čak reći da ona više spada u putopisnu književnost nego u novinarstvo...“
Tontić je naveo i da „Stajić daje riječ čarobnim gradovima, svetilištima i ostrvima na zamišljenim zajedničkim nastupima i samopredstavljačkim besjedničkim seansama, sve da bi se istaklo ono najljepše, najčudesnije, kulturološki najvrjednije što sva ta mjesta imaju i velikodušno nude svakom putniku dobronamjerniku..“  
Uglednom auditoriju na kraju se besjedom obratio i sam autor, novinar i putopisac Slobodan Stajić, navodeći da su mu sabesjedništva sa čitalačkom publikom uvijek davala Pegazova krila za nove spisateljske uzlete. A citirajući slavnog učitelja rimskih govornika Marka Fabija Kvintilijana „da je govor najljepši dar kojim su nas obdarili bogovi“, objasio je i zašto je taj božanski dar poklonio gradovima, svetilištima i ostrvima, koja je prošao tokom svojih dugih i dalekih putovanja, koja traju od daleke 1964. do danas. Obećao je poštovaocima pisane riječi da će, ukoliko ga bude pratila Fortuna, do kraja ove godine izvajati i knjigu o bajkovitoj zemlji Kini, koju je posjetio krajem prošle godine. Kako je istakao, u čarobni svijet novinarstva uplovio je prije 45 godina, posjetama Pragu, čarobnom Istanbulu i već sneno lijepoj Antaliji, a u luku smiraja upolovio je nedavno, hodočasteći Pekingu, Sianu i Šangaju...
Posjeta Sajmu knjiga u Beogradu
I ove godine kao i prethodnih, SPKD "PROSVJETA" je učestvovala sa svojim izdanjima na Sajmovima knjiga u Frankfurtu, Beogradu i Zagrebu.
Ljubaznošću Udruženja BiH izdavača, naše četiri knjige kao i dva broja "Bosanske vile", zajedno sa pregledom Izdavačke djelatnosti SPKD "PROSVJETA" od 1902 - 1949 i 1993 - 2008. godine, našle su se na njihovom štandu.  
Aktivistkinje Prosvjete Tatjana Žarković-Tafro i Milica Kajević bile su prisutne na Beogradskom sajmu od 24.- 27.11. 2008.godine. Na štandu BiH izdavača našla su se Prosvjetina izdanja: Ljubica Žikić: "Ravnoteža pera" Eseji, ogledi, impresije, Dejan Đuričković: "Svjedočanstva vremena - Književnost u srpskim listovima i časopisima u Bosni i Hercegovini za vrijeme Austrougarske vladavine ( 1878-1918)"; Marijana Čejo-vić. "Konačno, vedrina" (Zbirka pjesama i lirskih zapisa) i Mladen Kaurin: "Povjerenje nepoznatih" (Zbirka poezije).
Dosta je bilo interesovanja za rad Prosvjete u Sarajevu i njenu izdavačku djelatnost. Uspostavljeni su kontakti sa predsjednikom Društva: Kulturna baština iz Nevesinja, Radoslavom Tamindžijom i dogovorena saradnja sa našom Prosvjetom, što će se i realizovati u mjesecu novembru ove godine.
KNJIGE U IZDANJU SPKD "PROSVJETA"   
SPKD "Prosvjeta" - Sarajevo, je od 1993. god. do danas izdala tri Almanaha i to 1996., 1997. i 1998. god., radi nedostatka sredstava nije nastavila sa daljnjim štampanjem. Kratak osvrt na objavljene tekstove po godištima
1996. - Genocid ponovo ( Dr Božo Kljajić ) - O pravoslavnoj vjeri u Tvrtkovoj Bosni ( Dr Boris Nilević ) - Srbi hode Bosnom u vrijeme Kotromanića (Prof. Tatjana Žarković-Tafro) - Prosvjeta u Prvom svjetskom ratu ( Božo Madžar ) - Tri ratne priče ( Dragoslav Janjić ) - O praznicima Srpsko-pravoslavne crkve ( prota Krstan Bijeljac )
1997. - Čiji je pisac Vuk Karadžić ( Dragomir Gajević ) - Što smo i kojim jezikom govorimo ( Milorad Pupovac ) - Knjige štampane čirilicom ( Nikola Krstić ) - Slovo o Mostaru ( Vuk Krnjević ) - Nacionalno tlo i modernost ( Dimitrije Mitrinović ) Sarajevski majstori oružari u prošlosti ( Đurđica Petrović )
1998. - Osam stoljeća Hilandara 1198-1998 - Naši narodni običaji ( Tihomir Đorđević ) - 130. godišnjica rođenja Alekse Šantića ( 1868-1924 ) - Ide li umetnost na svetost? ( Isidora Sekulić ) - Pismo iz 1920. godine ( Ivo Andrić ) - Tako je počelo ( Borivoje Jevtić ) - Sarajevski rukopis ( Stevan Tontić- pjesme ) - Likovi iz galerije ( Željko Ivanković ) - Spiridon-"Špiro" Bocarić ( Vefik Hadžismajlović ) - Despići ( Fahrudin Kulenović ) 25 godina rada PROSVJETE 1902-1927. Knjga dokumentovano govori o:
25 godina rada PROSVJETE 1902-1927.
Knjga dokumentovano govori o: "- da je prije toliko vremena društvena svijest u najširem smislu ( kulturno organizovanje, materijalno ulaganje u prosvjetu, nauku i umjetnost, uvažavanje i vrednovanje duhovnih i kulturnih postignuća, otvorenost i koegzistencija jednog multinacionalnog i multikulturalnog miljea, racionalan i brižan odnos prema baštini...) bila razvijenija nego što je danas".
Željko Grahovac
VELIMIR MILOŠEVIĆ
" PASTERNAK NA MOJMILU "
Savremena poezija
Izdavač: Prosvjeta- Sarajevo -1996. god.
NENAD KOSTIĆ
" LABUDOV PJEV "
Poezija
Izdavač Prosvjeta - Sarajevo - 1997. god.
TEODOR ROMANIĆ
"DIRIGENT TEODOR ROMANIĆ"
Povodom 45 godina rada
Izdavač: Prosvjeta- Sarajevo -1998. god.
DRAGOSLAV JANJIĆ
" TROVANJE ŠAMPANJCEM "
Savremena proza
Izdavač Prosvjeta - Sarajevo - 2000. god.
LJILJANA BELJKAŠIĆ-HADŽIDEDIĆ
" SRPSKA NOŠNJA U SARAJEVSKOM POLJU"
Etnografska studija
Izdavač Prosvjeta - Sarajevo - 2001. god.
|