Content on this page requires a newer version of Adobe Flash Player.

Get Adobe Flash player

Latinica Naslovnica Novosti Biblioteka Bosanska Vila Press Arhiv Kontakt
Ћирилица

Content on this page requires a newer version of Adobe Flash Player.

Get Adobe Flash player

 PROSVJETA
 
O nama
Himna posvećena Prosvjeti
Organi uprave
Period 1902. - 1949. godine
Period od 1993. do danas
Statut i pravilnici
Legatori
Nagrade i priznanja
Kip
In memoriam
 SEKCIJE
 
Pozorište i film
Omladinska
Tribina
MisIrbi
Izdavačka
Likovna
 
 GALERIJE
"Naši stari"
Galerija "Prosvjeta"
 
 KORISNI LINKOVI
Narodna biblioteka Srbije
Nacionalna i univerzitetska biblioteka BiH
Dobrotvor
Narodno pozorište
The European library
FENA
Profil Društva na Facebook-u
Umjetnička galerija BiH
free counters
 

 

 


 

 

 

 

 

 
 
 DOBRO DOŠLI NA NAŠE STRANICE

DOBRO DOŠLI NA STRANICE DRUŠTVA SPKD "PROSVJETA" SARAJEVO!

kip

NAJAVA MANIFESTACIJA I NOVOSTI

SPKD “Prosvjeta” Sarajevo

Pozivamo Vas na Komemorativno veče, posvećeno liku i djelu prof. dr. Špire Matijevića

NVO “Dr Špiro Matijević” Lukavac, TK, FBIH ORGANIZUJE Komemorativno veče Posvećeno liku i opusu Prof. Dr. Špire Matijevića (1943-1993)

Učestvuju:

-Borislav Gavrić, književnik, SPECIJALNI GOST
-Želјko T. Kovačević, pisac iz Tuzle,
-MomčiloTubić, pјesnik iz Bijelјine, RS
-Senahid Nezirović, novinar i prevodilac iz Lukavca

30.11.2017. godine, četvrtak od 17.30-18.45 časova, u prostorijama SPKD “Prosvjeta” Sarajevo Sime Milutinovića Sarajlije br.1

DOBRO DOŠLI

spiro

Održano predavanje:

Metabolički sindrom

Dana, 16.nov.2017.g. održano predavanje dr:Vesna Loza, na temu Metabolički sindrom.

milica publika

Dr. Vesna Loza, kardiolog, posjetila je prostore Prosvjete po prvi put. Održala zanimljivo i korisno predavanje na temu: Metabolički sindrom.
Naglasila da Arterioskleroza je najčešća bolest u svijetu. To je zadebljanje i sužavanje zidova arterija, posebno u doba starenja. Glavni  faktori koji to pospješuju su: PRETILOST, PUŠENJE, DIJABETES, HIPERTENZIJA, TRIGLICERIDI, NIVO HOLESTEROLA, NIVO ŠEĆERA U KRVI I MOTIVACIJA pacijenta da misli i kontroliše redovno svoje zdravstveno stanje 

Iskustva pacijenata koji se liječe kod dr. Loza i s kojim sam razgovarala prije početka tribine: Dr. Lozu karakterise: Smiren pristup pacijentu, razgovor s pacijentom i šire od zdravstenog stanja, profesionalost i analitičnost.
Dr. Vesna Loza je i s medicinske tačke gledišta i grafikonom obrazlagala  svaki od gore spomenutih faktora. Zadžala se na Hipertenziji, koje lijekove treba uzimati i to redovno, do kraja života. Grafički prikazala nove serije lijekova kojih svakim danom je sve više.

vesna slobodan

Danas, dr. Vesna Loza je medicinski direktor u privatnoj klinici "Eurofarm", takođe odlazi dvaput u Foču i izvodi intervencije na srcu, ugrađivanje Pacemakera i Stenda.

Jedna zanimljivost. Stric dr. Vesne Loza, pok. Branko Loza je bio njen stric, a Prosvjetin prvi stipendista i dugogodišnji drag gost i sagovornik u Prosvjeti.

 

Pozivamo Vas na predavanje u organizaciji kluba žena Miss Irby na temu:

Metabolički sindrom

Predavač dr. Vesna Lozo, kardiolog

Moderator: Milica Kajević, profesor

Sarajevo, četvrtak, 16. 11. 2017. godine u 18:00 časova u prostorijama Društva, ul. Sime Milutinovića-Sarajlije br. 1

 

Veliki uspjeh izdavačke djelatnosti SPKD „Prosvjeta“ Sarajevo  na 62. međunarodnom beogradskom sajmu knjiga

stand izdanja

Srpsko prosvjetno i  kulturno društvo „Prosvjeta“ Sarajevo već četiri godine zaredom samostalno nastupa i  predstavlja svoja nova izdanja na Međunarodnom beogradskom sajmu knjiga sa zapaženim uspjehom. „Prosvjetin“ štand je mjesto okupljanja starih prijatelja iz regiona -  književnika, umjetnika, filmskih radnika   - gdje se u ugodnoj atmosferi dogovora o novim zajedničkim  projektima.

ogi ivana

    Ove godine Društvo je u prepunoj Sali „Vasko Popa“ pred mnogobrojnom publikom -  akademicima, profesorima, javnim i kulturnim radnicima grada Beograda predstavilo ovogodišnju izdavačku produkciju:

sreto vlado

  1. Milena Mrazović: „Bosanska istočna željeznica“;
  2. Drugo prošireno izdanje Kataloga slika Lazara Drljače;
  3. Drugo redizajnirano izdanje kataloga „Naši klasici“ /srpsko slikarstvo i vajarstvo u Bosni i Hercegovini 1896-1955;
  4. Drugo redizajnirano izdanje kataloga „Praški odrazi“ / Prosvjetini stipendisti školovani na Likovnoj akademiji u Pragu 1904-1920: Pero Popović, Todor Švrakić, Branko Radulović, Kosta Hakman i Jovan Bijelić;
  5. Katalog slika Đoke Mazalića;
  6. „Almanah Prosvjete za 2016/ 2017“

dejanpromotori

Promotori su bili: prim. dr. Savo Vlaški, mr. Ivana Udovičić, Dejan Garić, novinar, Dragana Tomašević, književnica i dr. Slobodan Šoja, glavni i odgovorni urednik „Almanaha Prosvjete“.

kamere vlado

Cjelokupnu promociju snimala je RTV Srbija – program za dijasporu.

promotori borjana

Stručni žiri 62.međunarodnog beogradskog sajma knjiga je izdavačku djelatnost SPKD „Prosvjeta“ Sarajevo uvrstilo u pet najboljih izdavača Srba iz dijaspore u 2017. godini.

dejan slobo

Ovom prilikom se zahvaljujemo svim donatorima koji su podržavali izdavačku djelatnost „Prosvjete“: Federalnom ministarstvu kulture i sporta, Fondaciji za izdavaštvo, Fondaciji za muzičke, scenske i likovne umjetnosti, Ministarstvu kulture i informisanja Republike Srbije, Upravi za saradnju sa dijasporom i Srbima u regionu Republike Srbije, Mladenu Ivaniću, članu Predsjedništva BiH, Milanu Dunoviću, potpredsjedniku Federacije BiH,  a posebno Direkciji beogradskog sajma koja nam sve ove godine  dodjeljuje besplatan štand za izlaganje starih i novih izdanja.

 

Intervju sa Draganom Tomašević

Bosanska istočna željeznica: Nesta pruge, nesta hraniteljice

balkans.aljazeera.net |

Prosvjeta, srpsko kulturno i prosvjetno društvo Sarajevo, nedavno je objavilo knjigu Bosanska istočna željeznica Milene Prajndlsberger-Mrazović. 
Knjiga, koja je značajno svjedočanstvo izgradnje uskotračne pruge kroz Bosnu i Hercegovinu, je ilustrovani vodič na bosanskohercegovačkim državnim željezničkim linijama  Sarajevo – Uvac i Međeđa – Vardište. Originalno je napisana na njemačkom jeziku pod naslovom Die Bosnische Ostbahn, a objavljena je 1908. godine u Beču i Lajpcigu.
Inicijatorka i urednica knjige je Dragana Tomašević i ovo nije prvi njen ovakav projekt. Do sada je istražujući po arhivama skinula prašinu sa dosta sjajnih tekstova koji su tematski upriličeni i objavljeni. Tomašević također govori o znamenitim ženama Bosne.

  • Otkud ideja za knjigu Bosanska istočna željeznica Milene Prajndlsberger-Mrazović?

- Otkrila sam je kada sam pravila knjigu o Sarajevu - Sve bih zemlje za Saraj'vo dala. Poželjela sam napraviti knjigu napisanu ženskom rukom o svom gradu. Tako da sam za knjigu koristila i opise Sarajeva Milene Prajndlsberger-Mrazović. Pošto je njena biografija zaista fantastična, našla sam i čitala ostale njene knjige. Učinilo mi se da je ova Bosanska istočna željeznica putovanje od kojeg mi danas zaista možemo puno naučiti. Vidimo u njoj  prošlost te kakvi su običaji bili i kako se živjelo. I ne samo to: ona opisuje izgled tih krajeva tada, ali i prije. Glavni lik knjige je željeznica kao simbol prosperiteta i modernog doba.
Mileni Prajndlsberger-Mrazović možda je bilo plaćeno da napiše tu knjigu, u to ne ulazim, ali je ispisala prelijep tekst. Nema tu nekih pohvala državi. Osjeća prugu kao nešto što će promijeniti život ljudi kuda prođe. Vidjela je ona dobre i negativne stvari koje donosi napredak društva s prugom ili bez pruge: istovremeno piše sa žalom o ljudima koji neće vidjeti prednosti novog vremena, ali i da izumiru običaji i predmeti koji su imali neku upotrebnu vrijednost. Mladima će pruga donijeti puno – školovat će se, lakše će trgovati i putovati. Kada su ukinute uskotračne pruge u Bosni, ostala je pjesma nesta pruge, nesta hraniteljice. Ta pruga zaista jeste bila hraniteljica. Zato sam željela da se knjiga prevede i objavi te da nam osvijetli naš život i taj period bosanskohercegovačke prošlosti.
Dragana Tomašević S. Mustajbegović

  • Autorica je knjigu podijelila na geografske regije, a sve je ilustrovano fotografijama. Jesu li one bile i u originalnom izdanju objavljenom na njemačkom jeziku?

Ne može se stručnom terminologijom nazvati reprintom jer je prijevod, ali je sve kao u orginalnom izdanju. Tu ima slika koje je radio tada slavni Evald Art, naprimjer naslovna strana je njegova; ima i nekih drugih, koji nisu potpisani, a ima i amaterskih fotografija – tako je autorica napisala. Sve smo preuzeli iz originalnog izdanja.

  • Zanimljivo je kod Milene Mrazović da je ona svega nekoliko tekstova napisala na našem jeziku, a knjige je uglavnom pisala na njemačkom. Zbog čega je pisala knjige o Bosni i bosanskoj baštini (bilježila je bajke) na njemačkom jeziku?

- Rođena je u Hrvatskoj, u Bjelovaru (najvjerovatnije). Došla je u Bosnu sa ocem koji je bio austrougarski činovnik. Odlično je govorila naš  jezik, ali njemački je bio službeni jezik tada. Pošto je bila novinarka, urednica i vlasnica Bosnische Posta, pisala je na njemačkom jeziku. To je razlog zbog kojeg je ona u Bosni nepoznata. Ujedno, apsurd je da žena, koja je toliko pisala o Bosni, voljela je i poznavala, u toj svojoj posvojenoj i voljenoj zemlji ostala potpuno nepoznata. Nije to slučaj samo danas, devedeset godina nakon smrti, već je i za života bila nepoznata širim krugovima. Nasuprot tome, kad je umrla u januaru 1927. godine u Beču gdje je i živjela, sve novine su isti dan donijele vijest o njenoj smrti. Pisali su da je umrla bosanska spisateljica. Tako da mi knjige Milene Prajndlsberger- Mrazović danas zapravo prevodimo.

  • Život žena savremenica Milene Prajndlsberger-Mrazović na Balkanu bio je poprilično nepoznat široj javnosti, tako da je ona rasvjetljavala dijelove života unutar bosanskih porodica. Možete li nam nešto reći o tome?

- Imala je pristupa jer je odlično govorila naš jezik, ali je imala pristupa do određene granice. Moramo se vratiti u to vrijeme i da bismo to i razumjeli: Bosnu je u to vrijeme proputovala na konju sa svojom prijateljicom slikaricom Augustom Bock. One su ulazile u dosta kuća. Iako se ona mogla razumjeti – razgovarati sa dosta žena, sama činjenica da u to vrijeme dvije žene putuju Bosnom same morala je izazvati distancu kod tih žena. Sigurno su s njom razgovarale i pričale joj legende, bajke i recepte, ali su privatni život „zagradile“ i nisu s nekim „takvim“ dijelile ga. Milena je otkupljivala bosansku žensku odjeću, koju je klasificirala i testamentom kasnije ostavila Zemaljskom muzeju u Sarajevu.

  • Zanimljivo je u vezi s Milenom Prajdlsberger-Mrazović da je zapisivala i bosanske bajke koje su važan dio bh. kulturnog sjećanja – folkolora.

- Zapisivala ih je također na njemačkom jeziku. I one su kasnije prevođene. 

  • Ovo nije prva Vaša knjiga ovog tipa. Zapravo, dosta se bavite ženama koje su u prvoj polovici dvadesetog stoljeća ostavile neki trag u bosanskohercegovačkom društvu. Dosta ste decenija života posvetili tim istraživanjima. Odakle ste krenuli u ta istraživanja i odlučili se suočavati sa izazovima i zaboravom koji ide uz te teme?

- Korijen toga je još u seže u gimnazijske dane kada sam sa puno uzbuđenja otkrila u kojoj kući je stanovala Andrićeva 'gospođica'. Često sam prolazila kraj te zgrade i zamišljala kako me gospođica gleda. Kasnije sam to zaboravila, ali mi je uvijek zanimljivo znati pamćenje nekog mjesta, zgrade ili ulice. Važno mi je znati ko je tu živio, kada ili kako. Naročito je to izazovno kada su u pitanju žene, jer ženski životi su sakriveni ne samo nama danas, već su bili sakriveni i članovima te familije. Žene nisu smjele bolovati, biti tužne itd. Ipak, u svim tim okvirima koji su im zadavali, uspijevale su uraditi ono što su željele i sanjale. Fascinantno je kako su žene tada uspijevale ostvariti svoje želje, s vana sputane i kako su uspijevale izaći iz svojih okvira nečujno tako da mnogi ne shvate da su porušile ograde. Takve žene su mi bile zanimljive. To je naprimjer, Umihana Čuvidina, koja je pisala pjesme svome dragom i odbila se udati, što je za to vrijeme bilo zaista strašno. Odbila se udati je joj je vjerenik umro, a ona nije htjela drugog. Logika tog vremena bila je: pa šta ako je umro, naći ćemo joj drugog!  Tu je i Laura Bohoreta Papo, Staka Skenderova, Jelica Bjelović, itd. Sve su to sjajne žene koje nisu priznavale da nešto ne može zato što ti neko ne da.

  • Jedno od Vaših posebnih interesovanja u okviru pobrojanih istraživanja je Staka Skenderova, o kojoj također postoje oprečna mišljenja. Možete li nam nešto reći o tome?

- O Staki Skrenderovoj ima zaista puno nedoumica. Prva je to da se ne zna gdje je zaista rođena. Pretpostavlja se da je u Sarajevu 1928. godine, iako možda nije uopće rođena te godine i u Sarajevu već da je došla iz Prijepolja. Gotovo je sigurno da njena porodica jeste došla iz Prijepolja i da joj je otac umro dok je bila sasvim mala i da je živjela s majkom, sestrom i dva brata. Jedan brat bio je krznar, koji je radio za Tursku vojsku i uz njega je naučila turski.  Kasnije je i sama ugovarala poslove. Kao dijete su je oblačili u mušku odjeću. Nama je danas to čudno. Ljudi su tada imali vjerovanja da, ako žensko dijete oblače u mušku odjeću, bit će jača, da je neće neke zle sile dotaknuti i da će biti zaštićena. Staka je bila i kasnije ostala djevojčica koja nosi mušku odjeću i za koju se ne zna kako se opismenila. Zna se isto da je pjevala u Staroj pravoslavnoj crkvi u Sarajevu – pop je morao uzeti nju jer nije bilo pismenog muškog djeteta. Vjera je imala posebno važnu ulogu tokom cijelog njenog života.
San joj je bio da otvori školu za djevojčice i uspjela je 1858. godine. Tada joj je bio tridesetak godina. Uspijevala je naći i sredstva za nju, ali i djecu koja će je pohađati jer na to se nije dobronamjerno gledalo. Zanimljivo je da je Staka bila savremenica sa Georgeom Sand, koja je živjela u Parizu, nosila je mušku odjeću i živjela je u braku bez papira. Postoji bitna razlika između njih dvije - George Sand je porušila za sobom sve – ona je bila sablazan; Staka za sobom ništa nije porušila – identitet je gradila po svojim potrebama. Kada je otvorila školu, svi su bili protiv nje, a najviše su se protivili srpski trgovci jer su smatrali da je to sramota.

  • Staka je po povratku sa hadža, na koji je sama putovala godinu, boravila kod sultana mjesec dana. Kako je dospjela do sultana?

- Za otvorenje svoje škole Staka je dobila ferman od turskih vlasti. Bila je jaranica sa Topal Osman-pašom.  Oni su se dobro razumjeli i on je svoje dvije kćerke slao kod nje u školu. Danas kada imamo priče o dvije škole pod jednim krovom to je nevjerovatan podatak za usporedbu. Topal Osman–paša pomagao je njenu školu i dao joj je pismo za sultana. Danas bi rekli - pismo preporuke. Na povratku iz Jerusalema svratila je u Stambol, gdje je bila mjesec gošća na dvoru sultana Aziza. Kad je krenula, sultan joj je dao dukata za njenu školu.

  • Svi znamo za Gazi Husrev-bega i njegovu vakufnamu, ali je malo poznato da je i njegova žena, udovica Šahdidar, također uvakufila svoju imovinu. Vi ste se i tom pričom bavili, kako kažete, u ženskoj knjizi Sve bih zemlje za Saraj'vo dala. Ko je bila Šahdidar?

- To je zaista fascinantna priča. Gazi Husrev-begova supruga Šahdidar bila je robinja njegove sestre. Od robinje postala je vladarica. Poznato je da nisu imali djece, ali i da nikada nije doveo drugu ženu. Nadživjela ga je. Tekst njene vakufname zaista je prekrasan. Pored današnje Muzičke akademije u Sarajevu bila je kuća u kojoj je živjela i umrla.

  • Na dobre reakcije naišla je Vaša knjiga u kojoj ste sabrali tekstove o Bajramima, a njihovi autori su različitih vjera. Možemo li reći da su se ljudi nekada, kada je bila manja formalna pismenost, međusobno više poznavali i poštovali?

- Knjigu sam naslovila Bajram ide, posudila sam dio pjesme. U knjizi su sabrani tekstovi Bošnjaka i drugih koji su sa toliko ljubavi pisali o ramazanu i Bajramima u Bosni i Hercegovini da je to zaista jedno dragocjeno svjedočanstvo kako se na ovim prostorima živjelo prije. Isaije Mitrović ima prekrasnu pjesmu u kojoj čestita Bajram braći, ili naprimjer Svetozar Ćorović, koji ima prekrasne priče o Bajramu i ramazanu.

  • Imate li ideju da napravite knjige o Božićima sa istim konceptom?

- Počela sam prikupljati tekstove za knjigu o pravoslavnom Božiću. Ali po istom principu kao i za bajramsku knjigu, ne uzimam u obzir moderne autore. Malo mi je bezveze u knjizi imati radove sa živim autorima, a nemati one koji su nekada pisali. To zahtijeva puno istraživanja i rada u arhivima po starim knjigama i časopisima. Meni je kao da pravimo kuću bez temelja. Izdavač bi, kao i za bajramsku knjigu, trebala biti Narodna univerzitetska biblioteka.
Izvor: Al Jazeera

 

Promocija novih "Prosvjetinih" izdanja na 62.Međunarodnom beogradskom sajmu knjiga koje se održava od 22.10.-29.10.2017.g.

baner

SPKD Prosvjeta Sarajevo i ove godine učestvuje na 62. Međunarodnom beogradskom sajmu knjige.. Promociju najnovijih "Prosvjetinih" izdanja će predvoditi prim.dr. Savo Vlaški, 
koji će prisutne na promociji upoznati sa istorijatom Društva, posebno sa izdavačkom 
djelatnošću, a o objavlјenim izdanjima će govoriti:

1.Dragana Tomašević, književnica, urednica ovih izdanja

2.Rad Društva i njegova uloga u savremenom svijetu, Dejan Garić, predsjednik Upravnog odbora Društva;

3.O novoj seriji Almanaha Prosvjete govoriće Slobodan Šoja, glavni i odgovorni urednik.

4.Ivana Udovičić, viši kustos Umjetničke galerije BiH i savjetnik na izložbama i katalozima

milena  almanah

klasici odrazi

lazar djoko 

IPROMOCIJA PROSVJETINIH IZDANJA:

1.Putopis Milena Preindlsberger Mrazović Bosanska istočna željeznica;
2.Katalog Praški odrazi/Prosvjetini stipendisti školovani na Likovnoj akademiji u Pragu;
3.Katalog Naši klasici/Srpsko slikarstvo i vajarstvo u BiH 1896-1955;
4.Katalog Lazar Drljača;
5.Katalog sa izložbe Đoko Mazalić 1888-1975;
6.Almanah Prosvjete, Prosvjetin godišnjak (nova serija) za 2016/17. godinu.

z recenzije Straje Krsmanovića direktora Umjetničke galerije BiH:

U saradnji sa Umjetničkom galerijom Bosne i Hercegovine,,Prosvjeta" je organizovala dosad šest vrlo relevantnih i respektabilnih izložbi, a uz malu pomoć prijatelja iz BiH i Srbije,tokom samo ove 2017.g. objavili su čak četiri, vrlo bogata i po svim uzusima profesije  lijepo opremljena kataloga. Riječ je o drugom dopunjenom izdanju kataloga "Lazar Drljača", ,,Naši klasici", ,,Praški odrazi" te katalog ,,Đoko Mazalić”. Svaki od tih kataloga opremljen je vrlo kvalitetnim kolor fotografijama zastupljenih slika ovih autora, dizajnirani su znalački i u svakom su zastupljeni stručni tekstovi istoričara i teoretičara umjetnosti o navedenim autorima. Katalozi sadrže i istorijske podatke o nastanku i značaju likovnih djela zastupljenih u izložbama odnosno katalozima, pa na taj način pružaju mogućnost svakom ko bude proučavao istoriju i biografije umjetnika zastupljenih u katalozima da raspolažu sa relevantnim podacima o njihovom mjestu i ulozi u istoriji umjetnosti....

Međunarodni beogradski sajam knjiga jedna je od najstarijih i najvažnijih književnih manifestacija u regionu. Nјegov osnovni cilј je pružanje mogućnosti izdavačima, autorima, knjižarima, bibliotekarima, distributerima knjiga, kompanijama za multimediju i drugim akterima, da uspostave kontakte, razmene iskustva, sklope poslovne dogovore i ostvare druge vidove poslovne i kulturne saradnje. Svi izdavači iz Srbije i najugledniji izdavači iz regiona na Sajmu predstavlјaju svoju godišnju izdavačku produkciju, među kojima je i naša skromna izdavačka produkcija.

Vidimo se na Sajmu!

 

 

Održana promocija knjige

Milena Preindlsberger Mrazović: “Bosanska istočna želјeznica”

Dana 19. oktobar, 2017.g. u prostorijama Društva predstavljena je knjiga Milena Preindlsberger Mrazović: “Bosanska istočna želјeznica”.

Remek djelo graditeljstva, jedna od najizazovnijih željezničkih pruga u ovom dijelu Evrope, koja je spajala Sarajevo sa istočnom granicom Bosne i Hercegovine, izgrađena je za vrijeme austrougarske okupacije, kao pruga uskog kolosijeka. Popularni Ćiro je ovom prugom, od Sarajeva, preko Pala i Višegrada, vozio sve do ukidanja pruge 1978. godine, od kada ona polako pada u zaborav. Ipak, i danas još postoje oni koji se sjećaju piska lokomotive, i putovanja bezbrojnim tunelima i vijaduktima korz istočnobosanske planine, klance i prevoje.

promotori maja

U knjizi "Bosanska istočna željeznica", Milene Prajndlsberger-Mrazović, ovaj put iznova oživljava pred nama. Sa svakom novom stranicom osjećaj je prelaska novog kilometra pruge, i nesvjesno se počinje osjećati kloparanje točkova, i uživati u krajoliku koji autorica tako jasno donosi pred čitaoca. Iako su ove stranice izvorno napisane prije više od jednoga vijeka, one danas doživljavaju preporod, jer u 21. vijeku ne samo da nam donose opis jedne željezničke linije i putovanja istom, već nam daju i značajan uvid u ondašnje društvene odnose i način života u Bosni i Hercegovini. Ova knjiga jeste štivo za uživanje, ali istovremeno i za proučavanje i podsjećanje.

publika lana

Milena Prajndlsberger-Mrazović bila je prva bosanskohercegovačka novinarka, u vrijeme kada se žene tom profesijom nisu bavile ni u drugim dijelovima Evrope i svijeta, bila je i prva žena izdavač na našim prostorima, muzičarka i kompozitorka, te prva žena član Antropološkog društva iz Beča. Danas je, nažalost, njeno ime zaboravljeno u Bosni i Hercegovini, a ova knjiga je način na koji SPKD "Prosvjeta" želi da ispravi ovu nepravdu.

Knjigu "Bosanska istočna željeznica" je uredila i pripremila za štampu, te napisala predgovor, književnica Dragana Tomašević, a možete je po promotivnoj cijeni kupiti u prostorijama SPKD "Prosvjeta" u Sarajevu, ulica Sime Milutinovića Sarajlije 1.

 

Pozivamo Vas na promociju knjige u okviru Sarajevskih dana poezije:

Milena Preindlsberger Mrazović: “Bosanska istočna želјeznica”

Zadovoljstvo nam je pozvati Vas na promociju knjige  "Bosanska istočna željeznica – 1908.g. Pridružite nam se u četvrtak, 19. oktobra, u 18.00 u prostorijama SPKD “Prosvjeta”.

Promotori:
Dragana Tomašević
Dejan Garić
dr. Lana Paćuka
pijanistica Maja Ačkar Zlatarević

.naslovna

Sarajevo, četvrtak, 19. 10. 2017. godine u 18:00 časova u prostorijama Društva, ul. Sime Milutinovića-Sarajlije br. 1

Iz predgovora Dragane Tomašević:

milena

Milena Prajndlsberger (Preindlsberger)-Mrazović, “publicistkinja između folklora i moderniteta”, svojim radom upisala se u kulturnu istoriju Bosne i Hercegovine i u mnogo čemu krčila put bosanskim ženama koje u to vrijeme nisu imale baš previše mogućnosti za školovanje i sticanje znanja koja nisu vezana za vođenje domaćinstva i odgoj djece. Kad je list Bosnische Post 1894. godine slavio desetogodišnjicu postojanja, cjelokupna svjetska javnost pisala je o tome da se baš u Bosni, u kojoj žene ne mogu igrati ni najmanju ulogu u javnosti, dogodilo da jedna žena bude zastupnikom najslobodnije profesije. Milena Prajndlsberger-Mrazović je prva žena novinar u BiH, prva žena urednik i prva žena izdavač u BiH. Osim broj-nih felјtona i reportaža, objavila je i pet knjiga s temama iz Bosne, dala velik doprinos muzičkom životu BiH, sakuplјala narodno blago, držala predavanja i pisala o lјepotama i kulturnim bogatstvima ove zemlјe. Odlično je svirala klavir i zahvalјujući tome svoje ime trajno upisala u hroniku Banje Luke. Godine 1881. muzicirala je na koncertu klasične muzike označenom kao prvi koncert u BiH. Bosansko-hercegovačke novine, koje su izlazile u Sarajevu, objavile su da je 31. maja 1881. u Banjoj Luci održan prvi koncert ozbilјne muzike. U uvodu opširnog članka naglašeno je da “bijaše održavan CONCERAT – prvi u Bosni – pod pokrovitelјstvom Nјeg. Preuzvišenosti fzm. Kriša. Koncert je održan pred mlogobrojnom i odabranom publikom u čast rođenja prejasne prijestolonaslјednice”. Milenina umjetnička djelatnost obuhvatala je i kompozitorsko stvaralaštvo koje se kretalo u okvirima malih formi namijenjenih klaviru. Nјene kompozicije su najraniji dostupni tragovi o kompozitorskoj praksi u Bosni i Hercegovini....

vijadukt

... U književnom smislu najbolјa knjiga Milene Prajndlsberger-Mrazović svakako je vodič pod naslovom Bosanska istočna želјeznica u kojoj i dalјe ima pomalo orijentalne pozlate Bosne, ali je prije svega zanimlјivo napisano štivo koje čitaoca vodi na uzbudlјivo putovanje želјeznicom kroz Bosnu i kroz njenu istoriju. Glavni lik ove knjige je istočna pruga koja je ujedno i metafora za sve reforme koje Austro-Ugarska poduzima u Bosni i koje će njenim stanovnicima donijeti sreću i blagostanje.

pale

Pruga je simbol za sve moderno i “prvi korak u stvarnu novu zemlјu”. Putujući s autoricom kroz čudesne predjele od Sarajeva do Uvca i od Međeđe do Vardišta, otkrivamo prelijepu prirodu s mnogo geografsko-geoloških podataka, saznajemo kako lјudi žive u kasabicama koje su nekada davno bile bogate i slavne, upoznajemo istorijske i legendarne likove zajedno s njihovim naj-skrivenijim snovima i tajnama, neispunjenim ili prekasno ispunjenim želјama, saznajemo gdje i zašto raste cvijeće koje niko ne sadi, šta je sve radila prokleta Jerina i još mnogo toga zanimlјivog i važnog. Tako naprimjer saznajemo da se “Prača pominje i kao sjedište jednog biskupa, a njenu propast narod objašnjava kletvom sultana Mehmeda, velikog osvajača, kojem se Prača žestoko opirala”.

aladja

Slično su prošle Ustikolina i Foča. I one su imale svoje slavne dane koje više niko ne pamti. Nekada su zlatari iz Ustikoline pravili srebrene grudne oklope, ukrašavali oružje i uzde, a fočanski majstori bili slavni po puškama, pištolјima i noževima koje su znali ukrasiti srebrenim ili zlatnim umecima (tehnikom tauširanja).Ispričala nam je Milena mnogo uzbudlјivih priča, između ostalih i priču o prvoj štampariji koju su pobožni monasi izgradili u 16. vijeku kako bi štampali crkvene knjige na glagolјici i s njom povezanu priču o goraždanskoj eri, što je danas samo “tmurna riječ bez značenja, koja odzvanja u tami”; zatim priču o proslavlјanju Svetog Đorđa, zaštitnika svih slavenskih naroda i pokrovitelјa zemlјoradnje (ubijena aždaja predstavlјa savladanu zimu). Otkrila nam je da je najbolјa voda u Bosni s vrela Dobra voda koje zovu i Kadina voda, a nalazi se na pola sata prije Svijetlog Borja.

dobrun

Nekada su tu vodu paše davale dopremiti na konjima sve do Mostara. Najblažu, najuravnoteženiju klimu koja se može poželјeti izvan rivijere u Bosni ima Međeđa. “Ovdje nema vjetra ni snijega, niti višesedmičnih naoblačenja; zato ima prelijepih trešanja, šlјiva i jabuka, i pitku vodu…” A nastanak čudesnog bijelog cvijeta u obliku resa s prekrasnim mirisom (Daphne blagayana) koji je veoma rijedak i u Bosni ga zovu borica pripisuje se Murad Dedi. Kažu, kad mu se nakon smrti zapalila kuća ispred koje je bio pokopan, on je ustao iz groba, pobjegao preko brda i vratio se tek kad mu se napravio nadgrobni spomenik.

mapa

Tamo gdje su padale kapi njegovog znoja, iznikao je prelijepi bijeli cvijet borica, koji miriše slađe od djevojačke duše. ...

 

Otvorena izložba "Đoko Mazalić 188-1975"

Dana, utorak 10. 10. 2017. otvorena je retrospektivna izložba slika bosanskohercegovačkog slikara Đoke Mazalića u Umjetničkoj galeriji Bosne i Hercegovine.

strajo savo

Na više od 50 slika predstavljen je repertoar folklornih motiva, gradskih prizora te bosanskog pejzaža kao najvažnijeg Mazalićevog motiva.

ivana milan

Izložba, koju je otvorio potpredsjednik Federacije BiH Milan Dunović, postavljena je u cilju podsjećanja na Mazalićevu veličinu i mjesto u bh. likovnoj umjetnosti, ali i kao dug prema tom umjetniku.

publika publika

Dunović je istakao da se ovakvim izložbama podsjeća na vrijednost koje cijelo bh. društvo baštini.

publika janja

Direktor Umjetničke galerije Strajo Krsmanović naglasio je da je Mazalić slikar koji je cijeli život slikao Bosnu. Naveo je da je večeras otvorena izložba prva retrospektiva nakon 1970. godine.

gina dragana

Podsjetio je da se u vlasništvu Umjetničke galerije nalazi većina slika Đoke Mazalića, jednog od najrelevantnijih likovnih figura BiH uopće:"Mazalić je jedan od bh. slikara koji se nakon školovanja odlučio zauvijek vratiti u svoju državu, gdje je radio kao profesor, pedagog, naučni radnik" -rekao je Krsmanović.

tanja aco

Izložbu ''Đoko Mazalić, 1888 - 1975'' organizirala je Umjetnička galerija u saradnji s SPKD "Prosvjeta", a predsjednik tog društva Savo Vlaški na otvaranju je podsjetio da se grad Sarajevo u znak zahvalnosti likovnoj i naučnoj zaostavštini odužio umjetniku tako što je jednoj ulici darovao njegovo ime. Izašao je i katalog u povodu otvaranja izložbe, koja će biti otvorena do 14. novembra u Umjetničkoj galeriji BiH.

dejan zaki

Izložbu su materijalno pomogli Ministarstvo kulture i informisanja Republike Srbije i Fondacija za scenske, likovne i filmske umjetnosti, a dio slika ustupili su Bošnjački institut i Muzej Grada Sarajeva.

ambasador inzko

Otvaranju su prisustvovale brojne ličnosti iz političkog, kulturnog i javnog života, a među njima su bili NjE. Stanimir Vukićević i visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko.

 

Održana press konferencija povodom otvaranja izložbe "Đoko Mazalić, 1888-1975."

Dana 09.10.2017. na Press konferenciji mediji su dobili sve potrebne informacije o predstojećoj izložbi i podsjećanju na jednog od najvećih bh. umjetnika, Đoki Mazaliću: "Ova izložba ima za cilj da nas podsjeti na Mazalićevu veličinu i mjesto u bosanskohercegovačkoj likovnoj umjetnosti, ali i na naš dug prema njemu."

savo_ivana_strajo press

Đoko Mazalić, 1888 – 1975

10.10 – 14.11.2017.

Đoko Mazalić (Bosanska Kostajnica, 1888 – Sarajevo, 1975) jedan je od slikara iz prve generacije bosanskohercegovačkih umjetnika koji su studirali slikarstvo. Završio je Visoku školu za likovne umjetnosti u Budimpešti (1910 – 1914). Tokom života ostvario se još kao profesor, pedagog, naučni radnik, konzervator, istoričar umjetnosti i likovni kritičar, tako da će njegov svestrani rad skoro cijelu treću i četvrtu deceniju 20. vijeka predstavljati neprikosnoven autoritet u kulturnom životu Sarajeva. Grad Sarajevo se, u znak zahvalnosti likovnoj i naučnoj zaostavštini, odužio umjetniku tako što je jednoj ulici darovao njegovo ime.

herojski

“Rijetka suzdržanost, distingviranost, život na distanci od ljudi i događaja, apsolutno vladanje sobom i svojim moćima, izrazita sklonost istraživanju i nauci – jedan kartezijanski duh spojen s poslovičnom bosanskom šutljivošću i zakopčanošću čini Đoku Mazalića izuzetnom pojavom među bosanskohercegovačkim umjetnicima uopšte. Obuhvativši svojim radom period duži od šest decenija, on je u svom slikarskom razvoju nužno prošao kroz različite uticaje – od secesije i naturalizma, preko misticizma i simbolike do nekih nadrealnih atmosfera; kao i ostali njegovi savremenici, platio je svoj obol nostalgiji za klasikom, ali je u svojoj generaciji jedini smogao snage da uspostavi dijalog sa svojim vremenom čak i u periodu poslije Drugog svjetskog rata kad je sasvim osamljen krenuo u novu slikarsku avanturu, dotičući, na mahove, impresionizam, ekspresionizam pa čak i apstrakciju, čemu pandan možemo naći samo kod njegovog druga iz mladosti Jovana Bijelića koji je, srećom po sebe i po našu umjetnost, mogao da se razvija u jednoj daleko stimulativnijoj, daleko plodonosnijoj sredini.” Azra Begić

zavisan

Slikarski opus Đoke Mazalića bogat je i raznorodan i u stilskom i u tematskom smislu. U njemu se mogu naći različiti uticaji, od magičnog realizma, pointilizma, plenerizma, klasicizma i drugih inih izama sve do same granice apstrakcije koju nikada nije odlučio preći, iako se u nekim njegovim djelima osjećaju nagovještaji bliski kasnijem apstraktnom ekspresionizmu. Tematski gledano, raspon je jednako širok. Izostaju samo mrtve prirode, dok je bogat repertoar folklornih motiva, gradskih prizora, građanskih portreta, animalistike, sakralnih tema, alegorija, te konačno bosanskog pejzaža kao najvažnijeg Mazalićevog motiva. Slučajno ili igrom sudbine, među njegovom ostavštinom gotovo da nije ni ostalo pejzaža drugih krajeva. Promjene unutar kolorita i načina slikanja odnose se na različite periode, ali se istovremeno mogu pratiti i u okviru pojedinih motiva.

selo

Zahvaljujući kontinuiranom kvalitetu bez većih oscilacija, te činjenici da je jedan od rijetkih bosanskohercegovačkih slikara koji se nakon školovanja odlučio zauvijek vratiti u domovinu, Mazalić će vrlo brzo steći status uglednog, a uskoro i ključnog aktera sarajevske likovne scene. Prema vlastitom izboru, on je prije svega slikar, ali nemoguće ga je posmatrati isključivo kroz taj segment, s obzirom da je slikarstvo i umjetnost doživljavao u mnogo širem kontekstu.

izlozba_plakat

 

SPKD „Prosvjeta“ Sarajevo i Umjetnička galerija Bosne i Hercegovine održaće press konferenciju povodom otvaranja izložbe „Đoko Mazalić, 1888 – 1975.“

Press konferencija će se održati u ponedjeljak, 9. oktobar 2017. u 11 sati u Umjetničkoj galeriji Bosne i Hercegovine, Zelenih beretki 8.

jablani


Prisutnima će se obratiti:
Strajo Krsmanović, direktor Umjetničke galerije Bosne i Hercegovine Prim. dr. Savo Vlaški, predsjednik SPKD „Prosvjeta“ Sarajevo Ivana Udovičić, kustosica

Otvorenje izložbe za javnost će se održati 10. oktobra u 20 sati.

Nadamo se Vašem prisustvu!

 

SPKD „Prosvjeta“ Sarajevo poziva Vas na

Svečano otvaranje izložbe

ĐOKO MAZALIĆ
1888-1975.

djoko

Izložba priređena povodom stotridesetogodišnjice od rođenja velikog umjetnika.

Sarajevo, utorak, 10. oktobar 2017. godine u 20:00 sati, u Umjetničkoj galeriji BiH, ul. Zelenih beretki br. 8.

Iz uvodne riječi u pratećem katalogu izložbe:

Srpsko prosvjetno i kulturno društvo “Prosvjeta” Sarajevo nastavlјa istraživanje i predstavlјanje srpske likovne baštine Bosne i Hercegovine. Ove godine priređuje izložbu slika Đoke Mazalića kojom se obilјežava stotrideseta godišnjica njegovog rođenja.
Izložba i Katalog rezultat su istraživačko-izložbeno-izdavačkog poduhvata čiji je cilј da nas, povodom ovog značajnog jubileja, podsjeti na Mazalićevu veličinu koja mu pripada u bosanskohercegovačkoj likovnoj umjetnosti ali i da iznova rasvijetli kulturni identitet sredine u kojoj je umjetnik živio i gradio svoj umjetnički opus.
Jedan je od slikara iz prve generacije bosanskohercegovačkih umjetnika koji su studirali slikarstvo. Završio je Visoku školu za likovne umjetnosti u Budimpešti (1910‒1914). Tokom života ostvario se još kao profesor, pedagog, naučni radnik, konzervator, istoričar umjetnosti i likovni kritičar, tako da će njegov svestrani rad skoro cijelu treću i četvrtu deceniju 20. vijeka predstavlјati neprikosnoven autoritet u kulturnom životu Sarajeva.
Grad Sarajevo se, u znak zahvalnosti likovnoj i naučnoj zaostavštini, odužio umjetniku tako što je jednoj ulici darovao njegovo ime.
Projekat se realizuje u saradnji sa Umjetničkom galerijom Bosne i Hercegovine u čijem je prostoru  postavlјena izložba djela iz fundusa UGBiH, nakon četrdeset i sedam godina od poslјednje retrospektivne izložbe organizovane pred kraj Mazalićevog života. ...

Posebnu vrijednost Kataloga, osim reprodukcija u boji, predstavlјa objavlјivanje, prvi put, Mazalićeve autobiografije koja se čuva u arhivu UGBiH, u kojoj umjetnik gradi sliku vlastitog života, rada i stvaralaštva u jednom turbulentnom vijeku, nastojeći da definiše lični odnos prema umjetnosti. ...

Predsjednik SPKD “Prosvjeta” Sarajevo
prim. dr. Savo Vlaški


Od 2012. do danas Društvo je organizovalo izložbe sa pratećim katalozima: Naši klasici ‒ srpsko slikarstvo i vajarstvo u Bosni i Hercegovini 1896-1955, izložbu Lazara Drlјače, Praški odrazi, Prosvjetini stipendisti školovani na likovnoj akademiji u Pragu (Pero Popović, Todor Švrakić, Branko Radulović, Jovan Bijelić, Kosta Hakman), Ženskom rukom, doprinos ženskog srpskog slikarstva i vajarstva umjetnosti Bosne i Hercegovine (Adela Ber-Vukić, Iva Despić, Mica Todorović, Rajka Merćep, Milena Šotra). U ovom periodu smo objavili i drugo izdanje Kataloga Lazara Drlјače, Naši klasici i Praški odrazi.

 

Polaganјe cvijeća na spomen obilježja

U nedelju, 24.9. 2017.godine, delegacija Kluba žena Miss Irby SPKD "Prosvjeta" u sastavu: Milica Kajević, Zora Legat, Mladenka Jovanović, Boba Prodanović-Zovko i član UO Slobodan Šoja, posjetili su grobove Angeline Pauline Irby- Plemenite- i Stake Skenderove na groblju Sv. Mihovil i položili cvijeće. 

misirbi staka

Milica Kajević pročitala je pjesmu Alekse Šantića: MIS IRBIJEVA

predstavnici

 

milica misirbi

MIS IRBIJEVA

Stupila si nama... Usred noći tavne
Mučenika zemlјu, koja nema zore,
Privila si duši, gdje planete gore,
O velika ženo Britanije slavne!

Preko naših polјa, gdje kupine stoje,
Neumorno, kao sijač bogom dani,
Sijala si ispod magla neprestani'
Sve zvijezde srca i lјubavi svoje.
I svuda gdje pade tvoje zrnje čisto –
Plod obilan, zlatan suzom je zablistô,
Na slavu i hvalu tebi, naša mati!...

I vijekova mnogih kada konac bude,
Ovdje na oltaru ove srpske grude,
Pred tvojijem likom kandilo će sjati.

Aleksa Šantić

O MIS IRBI

Mis Adelin Pavlija Irbi je bila jedna engleska dama koja je u narodnom sjećanju Srba u Bosni ostavila dubok i neizbrisiv pečat. Mis Irbi, kako je poznata u srpskoj kulturnoj istoriji, putujući Evropom sa svojom prijatelјicom mis Makenzi, poželјela je da posjeti i balkanske zemlјe koje su se u tom periodu još uvijek nalazile pod Turskom. Prolazeći kroz Bosnu i Hercegovinu, bile su očarane lјudima na koje su nailazile i koje su upoznavale. Po povratku u London, Mis Irbi je objavila putopis pod nazivom: Putovanje po slovenskim zemlјama Turske u Evropi.

U svojim publikacijama Adelina Irbi - Mis Irbijeva je razbila sve predrasude o „divlјim” Slovenima nastanjenim na Balkanu, o kojima većina Engleza skoro ništa nije znala. Engleskom čitaocu predočila je, između ostalog i istinu o srpskom narodu čije su nekada moćno carstvo pokorili turski osvajači. Pisala je takođe i o neprocenjivom kulturnom i umetničkom blago toga nekada velikog carstva, bezobzirno plјačkanom, rušenom i uništavanom i o lјudima koji su mučeni, tlačeni i ponižavani

Zbog svog humanitarnog rada i pomoći koju je pružila pravoslanom stanovništvu koje je živelo pod vlašću Osmanlija odlikovana je sa više ordena srpskih i crnogorskih vladara. Odlikovana je Takovskim krstom kralјa Aleksandra Obrenovića, ordenom Svetog Save drugog reda kralјa Petra Prvog, kao i Danilovim krstom crnogorskog kralјa Nikole Petrovića Nјegoša.

Zbog svih njenih zalaganja mis Irbi je u narodu postala plemenita Irbi.

Mis Adelin Irbi je umrla u septembru 1911. godine. U Sarajevu i dan danas postoji ulica Mis Irbi.
Kada sam došla u Bosnu, vidjela sam jedan dobar i srcem veliki narod. Nesreća tog naroda i patnje njegovih sinova probudile su u meni osjećaj milosrđa i ja sam odlučila da svoj život posvetim radu da se ublaže te patnje i umanje te nesreće.

O HADŽI STAKI SKENDEROVOJ

Staka Skenderova potiče iz stare porodice Damjanovića (Petrovića) nazvane Skenderijašima prema turskom nazivu za Skadarski sandžak odakle se ova porodica doselila najpre u Komaran i Prijepolje početkom 19. veka, a potom u Sarajevo. Stakina godina i mesto rođenja nisu sa sigurnošću utvrđeni: prema nekima to bi mogla biti 1821. godina u Prijepolju, međutim najčešće se uzima 1828. i Sarajevo, a Silija Hoksvort navodi čak 1831. Po preseljenju u Sarajevo brzo je umro otac Pero, a brigu o majci Mari i sestri Staki preuzeo je brat Ilija koji je bio ćurčija. On je govorio turski jezik, a šio je za tursku vojsku i oficire. Uz njega je Staka naučila turski jezik što joj je kasnije bilo od velike pomoći. Kretala se po pravoslavnim kućama i svima bila na usluzi, a pogotovo kad je njeno znanje turskog jezika moglo pomoći u intervenciji kod turskih vlasti ili doprineti u tumačenju i sklapanju ugovora s trgovcima i drugim poslovnim ljudima.
Ceo svoj život Staka Skenderova posvetila je prosvetnoj delatnosti i teškoj borbi za održanje prvooosnovane devojačke škole u Bosni i Hercegovini u kojoj je bila prva učiteljica. U tome su joj najviše pomogli ruski konzuli Giljferding i Ščelupnikov, zatim srpski mitropolit Mihajlo, knez Mihajlo Obrenović, ali i bosanski vezir Topal Osman-paša i sam turski sultan. Neki put je pomoć slala i francuska vlada, dok je s druge strane pomoć bogatih sarajevskih trgovaca uvek izostajala što je bila posledica njihovog negativnog stava prema školi.
Ostala je upamćena njena smela reakcija na pritiske sarajevske čaršije da se Mis Irbijevoj zabrani rad. Kade je ova čuvena Engleskinja 1869. godine otvarala svoj prosvetni zavod javila su se otvorena negodovanja građana i katolika i pravoslavaca zbog otvaranja ove „luteranske“ škole. I jedni i drugi doživljavaju Irbijevu kao konkurenciju a njen rad kao udar na verski i nacionalni identitet. Staka je tada javno istupila usred opštine, sva uzbuđena, potresena neistinama i nepravdom, srčano braneći Mis Irbi. Zahvaljujući njenom autoritetu crkveno-školska opština povlači svoju „Objavu narodu“ kojom je tražila da Srbi ne šalju decu u protestantsku školu. Vreme je pokazalo da je Staka bila u pravu: svojim radom i ljubavlju Mis Irbi je zadobila srca Sarajlija za sva vremena.
Poslednje razdoblje Stakinog života obeleženo je samoćom i nemaštinom. Ostaje bez porodice, zaboravljena od mnogih i bez sredstava za humanitarni rad koji je bio smisao njenog života. Gostoprimstvo joj je pružila Mis Irbi. NJen život tragično se okončao pod zapregom poplašenih konja na Ilidži, 26. maja 1891. godine, a posle jedne dobrotvorne zabave u korist siromašnih. „Na sprovodu 28. maja bio je silan svijet iz svih staleža. Naša srpska opština naredila je, te su u sprovodu išle učenice naših srpskih škola sa učiteljskim osobljem; a tako isto u pratnji su bile i učenice iz zavoda naše srpske dobrotvorke, plemenite Mis Irbijeve“ (Čitulja - Bosanska vila, 31. maj 1891.)

 

Opelo i polaganјe vijenca na Spomen kapelu pripadnika Mlade Bosne

kapela

 

  U srijedu, 28.06.2017. godine,  rukovodstvo Srpskog prosvjetnog i kulturnog društva „Prosvjeta“ Sarajevo, predstavnici Ambasade Republike Srbije u BiH, predstavnici Srpske pravoslavne crkve - Crkvene opštine Sarajevo, Humanitarnog udruženja „Dobrotvor“ , kao i članovi i simpatizeri Društva su položiti vijenac na Spomen kapelu pripadnika Mlade Bosne na groblјu „Sveti Arhanđeli Georgije i Gavrilo“,  i time odali  počast svim učesnicima Sarajevskog atentata, na godišnjicu ovog sudbonosnog događaja.

savo svestenici

    Ovim činom  SPKD Prosvjeta  Sarajevo podsjeća na važnost pamćenja istorijskih događaja, kako mjesta sjećanja u budućnosti ne bi postala mjesta zaborava.

 

Održana promocija
Kataloga Lazara Drlјače
drugo prošireno izdanje

lazar

SPKD “Prosvjeta” Sarajevo predstavilo je u četvrtak 8. juna, 2017.g  drugo, prošireno izdanje kataloga slika Lazara Drljače u kome su njegove 62 sačuvane slike i skice. Prvo izdanje objavljeno je 2012. godine, na stotinu i tridesetu godišnjicu rođenja tog bh. slikara, a u povodu obilježavanja 110 godina rada Društva kad je u  galeriji Mak galerijskom prostoru Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti u ul. Sime Milutinoviča Sarajlije br.7. postavljena i izložba.

trio publika

Likovni kritičar Vojislav Vujanović rekao je da taj katalog sadrži djela Lazara Drljače koja su sakupljena u namjeri da se sačuva njegova likovna baština, a kulturna javnost u BiH i regiji ponovo susretne s grandioznim djelom tog umjetnika čije je slikarstvo obilježilo 20. vijek.
Podsjeća da je život tog bh. slikara protkan tajnama. Razlog njegove odluke da poslije Rima, Pariza i drugih evropskih centara, život nastavi u “divljini“ ostat će tajna.
“Lazar Drljača bio je opsjednut svim onim što je iznad mjere čovjeka. To što je iznad mjere čovjeka, bila je njegova inspiracija, njegova duhovna hrana, to je ono što se nalazi u njegovom djelu”, naglasio je.

SPKD “Prosvjeta” se trudi da na ovaj način odaje dužno poštovanje baštini Srba koji su živjeli, stvarali i svoja djela ostavljali u Sarajevu.

Stručna suradnica na projektu viši kustos u UGBiH, Ivana Udovičić smatra da je Drljača čvrsto pozicionirao svoje mjesto u istoriji bh. umjetnosti te naglašava da je najveći dio njegove ostavštine pohranjen u Umjetničkoj galeriji BiH.

Lazar Drljača (Blatna kod Bosanskog Novog 1882. – Konjic 1970.) bh. akademski slikar ostavio je dubokog traga ne samo svojim umjetničkim djelom (koje spada u vrh evropskog i svjetskog slikarstva) nego i načinom života zbog kojeg još nazivaju i posljednjim bosanskim bogumilom. Sam je pravio boje za svoje slike od prirodnih materijala koje je nalazio po planini Prenj. Njegov život kao da je stao u njegovu pjesmu:

LUTANJE

S paletom i s blokom kroz carstvo prirode lutanje
Gledajući pašnjake i stada i žetve zrelih klasi
Slušajući potoka romor i jezera vječno ćutanje
Pučini morskoj što zrake užarene sunca trne i gasi.


Lazar Drlјača

ivana vojo

Ovom prilikom je dodijelјeno i najveće priznanje Društva, „Velika povelјa Prosvjete“ Vojislavu Vujanoviću, dugogodišnjem predsjedniku Likovne komisije, za izuzetan lični doprinos radu i razvoju SPKD Prosjete Sarajevu

 

Pozivamo Vas na promociju
Kataloga Lazara Drlјače
drugo prošireno izdanje

lazar

Moderator: Dejan Garić

Promotori: Vojislav Vujanović, likovni kritičar
Ivana Udovičić, stručni saradnik na projektu

Sarajevo, četvrtak, 08. juni 2017. godine u 19:00 sati, u prostorijama Društva Sime Milutinovića Sarajlije br. 1

Lazar Drljača – katalog slika posljednjeg bosanskog bogumila...

Lazar Drljača je jednom prilikom, za sebe rekao: „Ja sam, vidite, nakon Rima i Pariza, u kojima sam radio i izlagao, postao pravi tvrdi bosanski seljak. Ja sam vam, ustvari, bogumil“. Možda ovaj citat najbolje opisuje nevjerovatan životni put slikara Lazara Drljače. Rođen je u selu Blatina kod Novog Grada početkom 1880-tih, u siromašnoj seljačkoj porodici, koja nalazi način da ga pošalje u Sarajevo na školovanje. Nakon završene zanatske škole, upisuje građevinsko odjeljenje Srednje tehničke škole u Sarajevu te 1902. biva prvi stipendista „Prosvjete“ za učenike likovnog obrazovanja. Po završetku tehničke škole ambicija ga vodi u Beč na Akademiju likovnih umjetnosti. 
Nakon poziva da učestvuje na izložbi u Rimu 1911., Drljača se seli u Pariz gdje dosta vremena provodi po muzejim i galerijama, bruseći svoj talenat, kopira djela starih majstora medju kojima i Leonarda i Ticijana. Među ostalim, u Parizu će nastati i jedna od njegovih najpoznatijih slika „Tri konjanika“. Početkom tridesetih, lutajući krajolicima ispod Prenja, poslije gotovo pola vijeka života širom Evrope, Lazar Drljača, najzad nalazi svoje stalno stanište kraj Boračkog jezera. Nastupaju najplodnije godine u njegovom životu, slika i izlaže iz godine u godinu, a 1935. će naslikati jedno od svojih najmonumentalnijih djela „Crno jezero pod Durmitorom“. 
U dva navrata Drljačin dom je gorio sa svim njegovim djelima te je najplodnije godine njegovog rada uzela vatra, a nakon toga se još više osamljuje i preživljava kao šumski radnik i kosac, zdravlje ga izdaje te održava samo jednu izložbu poslije rata, i to 1962. u Mostaru, gdje zbog lošeg zdravlja ostaje do smrti 13. jula 1970.
Na promociji, u prostorijama SPKD „Prosvjeta“, u četvrtak, 08.06.2017. u 19 sati, će biti predstavljeno drugo, dopunjeno izdanje kataloga/monografije djela Lazara Drljače, u kome se nalaze njegove 62 sačuvane slike i skice. Prvo izdanje objavljeno je 2012. godine, na stotinu i tridesetu godišnjicu rođenja ovog neponovljivog slikara, kada je u Umjetničkoj galeriji BiH postavljena i izložba.

 

Vraćanje kapela na grobljima Svetih arhangela Mihaila i Gavrila i Sveti Marko

Dana 15.05.2017.g. vraćanje kapela na grobljima Svetih arhangela Mihaila i Gavrila i Sveti Marko u posjed Srpske pravoslavne crkve bit će regulisano kroz Memorandum o razumijevanju, a čije su potpisivanje danas najavili Vlada Kantona Sarajevo, Ministarstvo komunalne privrede i infrastrukture, Javno preduzeće "Pokop" i Srpska pravoslavna crkva.

kapelice

To je bio povod i današnjem sastanku premijera Kantona Sarajevo Elmedina Konakovića i protojereja - stavrofora Vanje Jovanovića, paroha sarajevskog, koji su zajedno sa resornim ministrom Senadom Hasanspahićem, direktorom „Pokopa“ Goranom Cerićem i predsjednikom Srpskog prosvjetnog i kulturnog društva "Prosvjeta" Savom Vlaškim razgovarali o potpisivanju i realizaciji ovog dokumenta.

"Vraćanje ovih kapela u posjed Srpske pravoslavne crkve za nas je jedan veoma bitan korak. Nakon više od dvadeset godina naišli smo na razumijevanje od strane kantonalne vlasti i premijera Konakovića da kapele, koje su u našem vlasništvu, možemo ponovno koristiti za vjerske obrede. Ovo je za nas zaista važno", poručio je sa ovog sastanka protojerej - stavrofor Jovanović.

Kako su istakli predstavnici SPC jedna od kapela je i kapela Vidovdanskih heroja u kojoj su sahranjeni posmrtni ostaci Principa, Grabeža i ostalih koja je takođe u lošem stanju. Zajedno s Crkvom, Vlada Kantona Sarajevo će dati svoj doprinos u njihovoj sanaciji dok će preduzeće "Pokop" održavati groblja koja se nalaze oko njih. 

U čitav proces aktivno je uključeno Srpsko prosvjetno i kulturno društvo "Prosvjeta" čiji predsjednik Savo Vlaški, imajući u vidu ranija neuspjela nastojanja u rješavanju ovog pitanja, posebnu zahvalnost izražava premijeru Konakoviću, na razumijevanju i spremnosti da se ovo riješi

"Važno nam je da sarađujemo i da vjernicima svih konfesija omogućimo izražavanje vjerskih osjećanja i praktikovanje svojih običaja. Na ovaj način, zajedno sa SPC, promovišemo multietničnost, međusobno uvažavanje i saradnju", poručio je premijer Konaković te izrazio nadu da vjernici neće dugo čekati na obnovu ovih kapela. (izvor: http://vlada.ks.gov.ba/aktuelnosti/novosti/premijer-konakovic-i-protojerej-stavrofor-vanja)

 

Najava novih izdanja SPKD "Prosvjeta" Sarajevo

Jelica Belović-Bernadžikowska: Govorila je devet jezika i napisala 56 knjiga

Piše: Edina Kamenica

Toliko je godina prošlo, a dva sanduka s njenom zaostavštinom niko još nije popisao, konzervirao, trajno izložio...U građanskom ogledalu: Identiteti žena BiH građanske kulture 1878–1941

Šta sve može učiniti jedna, naizgled, obična elektronska poruka pokazalo se prije nekoliko dana kada mi je dragi i vrijedni češki doktorand  V.B. Borjen poslao informaciju o donacijama Fondacije za izdavaštvo FBiH.

Posebno su mu pala u oko imena dvije, kako reče, važne žene. O jednoj od njih, Mileni Prindls Berger Mrazović i sam je pisao rad dok je sticao magisterij na Budimpeštanskom univerzitetu. A, eto, SPKD Prosvjeta je dobila sredstva za izdavanje Milenine knjige Bosanska istočna pruga, ali i za još jednu knjigu: Uspomene i druge priče iz Bosne autorice Jelice Belović-Bernadžikowske.

„Knjige su vjerovatno u pripremi, bilo bi ih lijepo propratiti“, primijetio je Borjen, a ja sam se istog trenutka kada sam čula ime Jelice našla u jednom ranojesenjem sarajevskom danu od prije nekoliko godina u kojem smo se, moj kolega, fotoreporter Oslobođenja Senad Gubelić i ja, penjali Gabelinom ulicom, i s radoznalošću djeteta tražili  broj 10.

Ahaaa, eto je. Zgrada se zvala Vila Jelena, i mi smo, kao lovci kada dođu do plijena, ali ovaj im još izmiče, nestrpljivo na njoj tražili tragove života žene koja je znala devet jezika, napisala 56 knjiga, sarađivala u 23 lista i, sve su prilike, upravo tu stanovala za svoga boravka u Sarajevu. O njoj se jako malo zna na ovim prostorima, ili, čak ništa, ali, sudeći prema nekim znakovima, pa i ovoj donaciji, Jeličino vrijeme izgleda tek dolazi.

Tada, u Gabelinoj, nikoga nismo mogli pitati da li makar nešto zna o bivšoj stanarki. Vrata zaključana, ni na jedno zvono se zavjese ne pomiču. Odnekud se pojavi neka žena i od nje saznadosmo da je nedavno, sa broja 10, otišla u vječni svijet jedna starica koja se bila približila stotoj. Da li je ona poznavala Jelicu, pitali smo se i kada smo otišli u dvorište, posmatrajući drvenu izrezbarenu verandu, koju je obgrlila gusta vinova loza.To što je i mnogima koje ja poznajem, a koji se ubrajaju u poznavaoce svega i svačega, nepoznato ime Jelice Belović-Bernadžikowske, mene ne čudi jer, iskrena da budem, i ja ne bih znala ništa o njoj da nekim povodom nisam otišla u Historijski arhiv Grada Sarajeva i vidjela kako arhivist Saša Beltram premješta neke kartonske kutije.

Na svakoj od njih je bilo meni nepoznato ime. Arhivist mi je tada pokazao autobiografski rukopis ove pedagoginje, folkloristkinje, novinarke, publicistkinje. Prodao ga je toj ustanovi Jeličin rođak, Leo Sielski. Na papiru je pisalo da je prodaja završena 15. novembra 1957.godine.

Ljubini Memoari

Rukopis nosi naziv Memoari, ali na njemu nije bilo Jeličino ime, nego je pisalo: Ljuba T. Danichić.

Tako je, eto, počelo moje upoznavanje sa izuzetnom intelektualkom koja se, pod brojnim pseudonimima, pojavljivala u glasilima raznih gradova Evrope, a najviše u onima koji su pripadali bivšoj Jugoslaviji: u Sarajevu, u Zagrebu, Somboru, Sremskim Karlovcima...

Potpisivala se kao Jelica, teta Jelica, Jele, Jasna, Hele, Mlada Ana gospoja..., pišući i za Frankfurter Zeitung, Frauenzeitung, Revue des Deux Mondes, Journal od the Gupsy Lore Society, Tršćanski Lioyd, ali i za Smilje, Bršljan, Mladi dobrotvor, Mladi Istranin, Anđeo čuvar, Školski vjesnik, Školski odjek, za Napredak, Ženski svijet, Franjevački glasnik, Glasnik sv. Josipa, za Narodnu prosvjetu, Narodnu snagu, Frauenwelt (gdje je bila urednica), a u godini 1913. je radila i kao redaktorica almanaha Srpkinja.

U svakome od tih listova, za koje je pisala na jeziku sredine u kojoj je ovaj izlazio, Jelica Belović- Bernadžikowska je vodila žestoke javne polemike.

Apsolutno otvorena prema svemu što je bio izazov, društveni i stvaralački, Jelica je tako na djelu pokazala šta znači biti stvarno angažovana osoba, a ne salonski ušuškana. Njeni radovi, u kojima slobodno, bez ikakvih ograničenja, razmatra posebno tzv. žensko pitanje, svrstavaju je među začetnice feminizma u Evropi. No, to nije nikad bio feminizam elitnog kroja kojim se i danas u hladovini mnogi zaklanjaju, to su bili istinski životni problemi svake žene, od kojih Jelica Belović-Bernadžikowska nije bježala. Naprotiv.

Rođena je u Osijeku 25. februara 1870. godine. Njeni obrazovani roditelji (otac porijeklom Crnogorac, majka Njemica) željeli su da i svu svoju djeca školuju. Nižu gimnaziju započinje u Đakovu, u Zavodu biskupa Josipa Juraja Štrosmajera kojeg je Jelica poznavala, a jednom je i izjavila da ju je on nadahnuo ilirskim duhom. U Zagrebu je pohađala samostansku učiteljsku školu, a studije je završila u Beču i u Parizu.

Radila je kao učiteljica u Zagrebu, u Osijeku, u Rumi, u Mostaru, potom dolazi u Sarajevo gdje je profesorica u Trgovačkoj školi, a potom je u Banja Luci upravnica Više djevojačke škole.

U 26. godini se udala za Poljaka, grofa Janka Bernadžikowskog, službenika mostarskog Okružnog suda. Penzionisana je, prisilno, u 39. godini života, a vlasti u Austro-Ugarskoj, koje nisu gledale nimalo blagonaklono na njene brojne  kritike, zabranile su joj da se uopće pojavljuje u javnosti. Zbog toga je i pisala pod pseudonimima.

Narodni vez

Upravo iz Memoara je očito koliko je ova žena hrabro iznosila svoje stavove o mnogim negativnostima u društvu. Biće zanimljivo o tome više pročitati u najavljenoj knjizi SPKD Prosvjeta. No, nimalo ne sumnjam da će se u njoj ispoljiti u naročitom svjetlu i velika Jeličina ljubav, etnologija, a u okviru ove, narodni vez.

Koliko je samo djela njemu posvetila, koliko je samo istraživala sve što se odnosi na tu oblast! Govore o tome već i neki od naslova njenih knjiga: Građa za tehnološki rječnik ženskog ručnog rada, O renesansi naše veziljačke umjetnosti, Jugoslovenski narodni vezovi, Mala vezilja... Osnovala je i udruženje gospođa za podizanje narodnih vezova u Petrinji, učestvovala na izložbama vezova u Evropi, a na najvećem broju njih bila je članica osnivačkih odbora.

Inače, 1935. godine, na beogradskoj izložbi udruženja univerzitetski obrazovanih žena Jelica učestvuje sa 19 svojih knjiga. Bavila se i dječjom psihologijom, pedagogijom, raznim društvenim i književnim temama, likovnom, muzičkom kritikom.

Bila je počasna članica Bečkog folklornog društva, pa je, u okviru njega, sarađivala sa u to vrijeme poznatim Friedrichom Salomonom Kraussom, profesorom, pripovjedačem, seksologom,(pisala je i o seksu), folkloristom, a o kakvoj je saradnji riječ dovoljno govori i to da je  Krauss bio prvi čitalac njenog najpoznatijeg djela Kulturna historija Južnih Slavena, objavljenog na njemačkom jeziku 1927. godine.

Tadašnjem evropskom kulturnom krugu pripadale su brojne poznate spisateljice s prostora bivše Jugoslavije (Mara Malagurski-Đorđević, Alojzija Sgtebi, Maga Magazinović, dr. Zora Prica, Miklica Janković, Zofka Kveder...) s kojima je Jelica često vodila i vrlo neugodne javne polemike, a nerijetko je s njima razmjenjivala opore riječi. Neki tvrde da je razlog ovim svađama i ženska ljubomora. Jelica je bila i vrlo lijepa, duhovita, zabavna.

No, to je manje važno u odnosu na činjenicu da je svojim djelovanjem skidala mnoge koprene, ukazivala na nešto o čemu se do tada nije razmišljalo. Gordana Stojaković, jedna od istraživačica života ove intelektualke, smatra da je Jelica ta koja je uočila osobenost u književnosti žena, pa se, zahvaljujući njoj danas i najviše zna o prvoj hrvatskoj feministkinji, o Osječanki (opet Osijek!), Franki Paškec, ali i o Mariji Franković, Mileni Mrazović, Savki Subotić...

Drugi put penzionisana

Jelica je bila saradnica zagrebačkog Muzeja za obrt i primijenjenu umjetnost, a 1918. godine predaje i u novosadskoj Mješovitoj građanskoj školi, jako mnogo prevodi. Tada je po drugi put penzionisana. Umrla je u Novom Sadu 30. juna 1946. godine, u samoći, zaboravljena od svih. Malu svjetlost na njen tadašnji život je bacilo Sarajevo, u kojem je o Bernadžikowskoj Dušan Jelkić napisao knjigu.

Polovinom prošle godine, Muzej grada Novog Sada je, povodom 70. godišnjice smrti znamenite sugrađanke, organizovao projekciju filma njoj posvećenog, a tim povodom se podsjetilo na činjenicu da je Jelica sahranjena na Uspenskom groblju, na kome ne postoji ni njeno grobno obilježje niti je uvrštena na tamošnji spisak znamenitih ličnosti. Krajem 2016., ministru kulture Republike Srbije Novosađani su uputili peticiju da se blago koje je sakupljala i opisivala Jelica sačuva. Jer, toliko je godina prošlo, a dva sanduka s njenom zaostavštinom niko još nije popisao, konzervirao, trajno izložio. Nije bilo vremena a ni para!

U Sarajevu je nedavno izašlo i drugo, dopunjeno i izmijenjeno izdanje publikacije Zabilježene-Žene i javni život Bosne i Hercegovine u 20. vijeku, u kojoj je predstavljena i Belović Bernadžikowska, čije knjige su nacisti palili u Njemačkoj, a čije ime ne izostavlja nijedna relevantna svjetska enciklopedija.

Novo Prosvjetino izdanje će je još jednom vratiti u Sarajevo, a, možda bi se u tom gradu baš povodom ove žene moglo krenuti s obilježavanjem njegovih zgrada u kojima su kroz minula stoljeća živjeli velikani duha. Osjećali mi to ili ne, oni i nama danas podižu krila. Tako bi se došlo i do Gabeline i do one sjenovite loze, koju je i Jelica, sigurna sam, s nježnošću posmatrala, umjesto svoga jedinog djeteta, prerano umrlog.

Izvor: Al Jazeera

(preuzeto:http://balkans.aljazeera.net/blog/jelica-belovic-bernadzikowska-govorila-je-devet-jezika-i-napisala-56-knjiga)

 

Održano Poetsko veče  „Riječi putuju“

pia

 U Prosvjeti, ul. Sime Milutinovića 1, u srijedu, 26. aprila 2017.g. održano Poetsko veče: "Riječi putuju", pred prepunom salom.

pia publika

Jedna od najpoznatijih, ujedno i najznačajnijih danskih pjesnikinja Pia Tafdrup, gostovala je u prostorijama  SPKD “Prosvjete” Sarajevo, gdje je sarajevskoj publici predstavila pjesme iz svoje najnovije zbirke “Riječi putuju”.
Radi se o knjizi u prijevodu Milene Rudež koja je ovih dana izašla iz štampe, a predstavlja izbor pjesama iz četiri zbirke “Salamander kvarteta”. Promocija knjige je održana u Banjoj Luci  u sklopu poetske manifestacije ‘Atlas evropske lirike’ u organizaciji izdavača ‘Kuća poezije’.

pia pia

- Nisam mogla a da ne iniciram i posjetu Pie Tafdrup Sarajevu. Ovo je njeno drugo pjesničko druženje sa sarajevskim ljubiteljima poezije nakon “Sarajevskih dana poezije” 2008., ali ovaj put sa vlastitom knjigom “Riječi putuju” u izdanju “Kuće poezije” iz Banjaluke. Ovu  Inicijativu je podržala Milica Kajević, predsjednica kluba žena  Miss Irby SPKD Prosvjeta Sarajevo i zahvaljujući dragoj Milici, mi smo večeras ovdje – kazala je u uvodnoj riječi Milena Rudež.

milena hor

Da se podsjetimo, Pia Tafdrup, danska pjesnikinja, rođena 1952. u Kopenhagenu. Debitovala sa knjigom poezije “Kad nastane rupa na anđelu 1981“. Nakon objavljivanja treće zbirke “Unutrašnja zona“ (1983.), danski književni kritičar Poul Borum proglasio ju je najznačajnijim pjesnikom mlade generacije. Do sada je objavila dvadesetak pjesničkih zbirki, od kojih je najpoznatija “Kraljičina kapija” (1998.) za koju je dobila prestižnu književnu nagradu Nordijskog savjeta 1999. Za svoju poeziju dobila je i druga danska i strana odlikovanja i nagrade.

hor zajedno

Predstavljanje  Pie Tafdrup i njenih pjesama je oplemenjen duhovnim pjesmama i nastupom okteta iz hora SPD „Sloga“ pod rukovodstvom Stefana Mojsilovića. Bilo je to zaista veče za pamćenje, svim ljubiteljima dobre poezije. Hvala našoj pjesnikinji Pia-i našoj Mileni i našoj Milici koji su nam omogućili ovo lijepo druženje, a zahvalnost svakako ide i svim posjetiocima, ljubiteljima pisane riječi koji su svojim prisustvom uveličali ovu atmosferu.

 

Pozivamo Vas na:
Poetsko veče, " Riječi putuju"

 

pia

Učestvuju:

Pia Tafdrup, pjesnikinja, Danska;

Milena Rudež, pjesnikinja i prevoditeljica;

Nastupa: Stefan Mojsilović, diriigent crkvenog hora "Sloga" sa grupom horista;

Moderator: Milica Kajević, prof.

Sarajevo, srijeda, 26. 04. 2017. godine u 19.00 časova u prostorijama Društva, ul. Sime Milutinovića-Sarajlije br. 1

Pia Tafdrup, danska pjesnikinja, rođena u Kopenhagenu 1952.g.

Pripadala je generaciji osamdesetih, tzv. divljoj ili pank generaciji koja je bila u opoziciji prema danskoj poeziji sedamdesetih godina za koju je karakterističan stih nastao prelomom proznog teksta. Ipak se Pia Tafdrup izdvajala od svoje generacije i nalazila inspiraciju u poeziji stranih pjesnika, prije svih Rilkeu i Celanu, kao i Gunnaru Ekelofu, švedskom modernom pjesniku.

Do sada je objavila 20-tak pjesničkih zbirki, od kojih je najpoznatija Kraljičina kapija/1998/ za koju je dobila prestižnu književnu nagradu Nordijskog savjeta 1999.g. Dobila je i druga danska i strana odlikovanja i nagrade. Član je Danske akademije od 1989.g., a bila je i član Evropske akademije poezije od 2009. do 2011. godine.
Objavljene zbirke "Kad nastane rupa na anđelu"/ 1981; "Unutrašnja zona"/ 1983/.
Proglašena je najznačajnijom pjesnikinjom mlade generacije / Poul Borum, danski književni kritičar/.

Pjesme su joj prevedene na 30-tak stranih jezika u antologijama, časopisima, i vlastitim knjigama poezije, od kojih pet na engleskom.

 

Održan tradicionalni V Vaskršnji koncert

Tradicionalni Prosvjetin Vaskršnji koncert održan je 20.04.2017.g. u Domu Oružanih snaga BiH u Sarajevu.

dvorana publika

Veče koje je bilo za pamćenje, prepuna dvorana, vrhunska izvedba. Sjajna atmosfera, potpuno uživanje.

hor hor

Na koncertu, u organizaciji SPKD "Prosvjeta" sarajevo, publiku je oduševio Hor Smjera za crkvenu muziku i pojanje Muzičke akademije u Istočnom Sarajevu, pod dirigentskom palicom profesora Rade Radovića. Ovo je jedan od najboljih horova koji njeguje i izvodi duhovnu muziku u našoj zemlji.

djeciji_hor harmonika

Pored njih, na koncertu su nastupali i hor i orkestar Škole za osnovno muzičko obrazovanje u Istočnom Sarajevu, kojim je dirigovala Jovana Marić te Aleksandar Nikolić, dvostruki nosilac priznanja "prva harmonika svijeta". 

savo dejan

Ovo je već peta godina da se organizuje Vaskršnji koncert u Domu OS BiH. Prije koncerta publiku je pozdravio predsjednik društva SPKD "Prosvjeta", prim. dr Savo Vlaški i predsjednik Upravnog odbora Dejan Garić.

diplomati publika

"Naši koncerti su jako dobro posjećeni, a posebno mi je drago što ima sve više i mladih ljudi koji pokazuju interesovanje za duhovnu i tradicionalnu muziku", rekao je Vlaški.

hor hor

Ovogodišnji koncert održan je u dva dijela. U prvom dijelu hor je izveo duhovnu pravoslavnu muziku, a u drugom etno i tradicionalne pjesme. Po završetku koncerta, za sve prisutne je priređen svečani koktel.

 

PRESS

Povodom održavanja koncerta kojim će biti obilježen jedan od najznačajnijih pravoslavnih praznika Vaskrs

savo_dejan mediji

Dana 18.04.2017.g. održana je Press konferencija povodom održavanja Vaskršnjeg koncerta najavljenog 20. aprila u Domu Oružanih snaga BiH u Sarajevu, kojim će biti obilježen jedan od najznačajnijih pravoslavnih praznika.

Na ovogodišnjem Vaskršnjem koncertu u organizaciji SPKD Prosvjeta, koji će biti održan 20.04. u 20 sati, u Domu Oružanih snaga BiH u Sarajevu, sarajevskoj će se publici predstaviti Hor Smjera za crkvenu muziku i pojanje Muzičke akademije u Istočnom Sarajevu, čiji je umjetnički rukovodilac i dirigent Rade Radović. To je jedan od najboljih horova koji njeguju i izvode duhovnu muziku u BiH. Uz njih će, kao gosti nastupiti i Hor i orkestar Škole za osnovno muzičko obrazovanje u Istočnom Sarajevu, kojim diriguje Jovana Marić, te Aleksandar Nikolić, dvostruki nosilac priznanja prva harmonika svijeta. Pozivamo vas da uživate u raznovrsnom repertoaru duhovnih i tradicionalnih melodija, uz napomenu da je ulaz na koncert besplatan.

Kamerni hor Smjera za crkvenu muziku i pojanje Muzičke akademije Univerziteta u Istočnom Sarajevu osnovan je oktobra 2001, a horom od osnivanja rukovodi i diriguje profesor Rade Radović. Hor je nastupao na brojnim međunarodnim horskim i muzičkim festivalima: Musica sacra a Roma (Rim, 2005), BEMUS (Beograd, 2006), Musica Mediterranea-Europamusicale festival (Minhen, 2009), Славянские встречи – Slovenski susreti (Podmoskovlje - Balašiha, Rusija, 2006), Boh je laska (Slovačka, 2007), Dani duhovne muzike (Pančevo, 2007), a uz to održao je na stotine koncerata i nastupa u zemlji i u inostranstvu. Ansambl je višestruki laureat međunarodnih horskih takmičenja: - Zlatne diplome: The Swedish International Choir Competition (Helsinborg, Švedska, 2004), 10. Internacionale concorso corale (Riva Del Garda, Italija, 2008), Zlatna plaketa: Mokranjčevi dani (Negotin, 2004); - Festival Horovi među freskama (Beograd): dva puta nagrada „Vojislav Ilić“ - za najbolji hor (2003, 2005), te dva posebna priznanja dirigentu; - Internacionalne horske svečanosti (Niš): nagrade stručnog žirija – 2010.

Stilska raznovrsnost repertoara Hora predstavlja svojevrsni presjek muzičkog stvaralaštva na polju pravoslavne duhovne muzike kroz vijekove: od zapisa nepoznatih pojaca i pisara XV-XVIII vijeka, primjera jednoglasnog pojanja preuzetih iz svetogorske bogoslužbene prakse XVIII vijeka, varijanti tradicionalnog srpskog pojanja, ruskih crkvenih napjeva, tradicionalnih napjeva – bisera najznačajnijih kompozitora srpske i ruske horske duhovne muzike XIX i XX vijeka, do djela savremenih autora, Iz oblasti svjetovne horske muzike u repertoaru Hora su zastupljena, uglavnom, djela srpskih autora, inspirisana folklornom tradicijom.

Dirigent hora Rade Radović rođen je u Foči 1972. godine. Muzičke studije je završio na Ruskoj muzičkoj akademiji „Gnjesini“ u Moskvi. Sedmogodišnji boravak u Moskvi (1990-1997) utemeljio je pravac oblikovanja njegovog umjetničkog izraza kao kompozitora i izvođača. Njegove kompozicije se i danas nalaze na moskovskim koncertnim programima. Radio je kao profesor u Bogosloviji u Foči (1997-2008), gdje je dirigovao Horom Bogoslovije i Bogoslovskog fakulteta, sa kojim je pored učestvovanja na bogosluženjima ostvario veliki broj koncertnih nastupa u BiH, Srbiji i Crnoj Gori.

Pedagoški rad na Muzičkoj akademiji Univerziteta u Istočnom Sarajevu započeo je 2000. godine. Od tada je angažovan na tri odsjeka – predmeti: Muzički oblici, Crkvena horska muzika, Harmonika, Kamerna muzika, Hor, a od 2002. je šef Smjera za crkvenu muziku i pojanje. Kao dirigent akademskog hora ostvario je niz koncertnih nastupa, a studenti iz njegove klase harmonike osvojili su mnoge nagrade na međunarodnim takmičenjima.

Predsjednik Društva Savo Vlaški podsjetio je da su ovih dana bh. građani slavili čak tri praznika - Pesah, Uskrs i Vaskrs, te naglašava da je želja Društva koncertom osim Božića obilježiti na dostojanstven način i Vaskrs.
Istakao je da su Ministarstvo odbrane BiH i Oružane snage BiH ustupili besplatno dvoranu za održavanje koncerta, dok je podršku dala i Misija OSCE-a u BiH te im ovom prilikom i javno zahvalio na podršci.

 

Pozivamo Vas 20.04.2017. u četvrtak u 20:00 sati u Dom Oružanih snaga BiH na nastup:

"Hor Smjera za crkvenu muziku i pojanje Muzičke akademije u Istočnom Sarajevu" umjetnički rukovodilac i dirigent Rade Radović i njihovi gosti

uz prigodno Vaskršnje druženje

U povodu obilježavanja pravoslavnog praznika Vaskrsa naše Društvo je organizovalo nastup: Hor Smjera za crkvenu muziku i pojanje Muzičke akademije u Istočnom Sarajevu, umjetnički rukovodilac i dirigent Rade Radović.

plakat_vk_2017

P R O G R A M

program

NAPOMENA: Ulaz je slobodan.

Misija OSCE-a u BiH je podržala održavanje ove manifestacije.

logo OSCe

U radosti Vaskrsenja Hristovog radosno Vas pozdravljamo drevnim pozdravom pobjede života nad smrću:

HRISTOS VASKRSE!
VAISTINU VASKRSE!

Povodom proslave praznika, Vaskrsa, SPKD "Prosvjeta" Sarajevo, neće raditi od 14.04.--18.04.2017.godine!

 

Druženje pod okriljem kluba žena Miss Irby u "Prosvjeti" povodom obilježavanja praznika 8. marta Međunarodnog praznika žena

Klub žena "Miss Irby" organizovao je druženje u povodu 8. marta Međunarodnog Dana žena. Druženje se održalo 7. marta 2017. god. u 12h u prostorijama SPKD Prosvjeta Sarajevo. To je već postalo tradicionalno okupljanje članica/ova Društva, predstavnica drugih nacionalnih društava i gostiju.

tanja posjeta

"Gdje je žena danas u BiH" osvrnula se prof. dr. Zlatiborka Popov-Momčinović sa Filozofskog fak/ odsjek Političkih nauka/. Univerziteta u Istočnom Sarajevu. Fokus njenog rada je na rodu, civilnom društvu, političkoj teoriji. Objavila je više od 60 naučnih radova iz ove tematike.

ana lana

Učenici Srednje muzičke škole iz Sarajeva uz odobrenje direktorice prof. Melite Čičić, izveli su dopadljiv muzički program.
 Hana Salihović,sopran, Isidora Ratković, mecosopran,klasa prof. Sanja Vilov- Bejdić, uz klavirsku pratnju prof. Belinde Krnić i Hane Bećirović izveli su arije iz operete Šišmiš, Johana Štrausa, Habaneru iz Bizeove Karmen, i dvije ljupke kompozicije: "Prodaje se mala poljska ševa" Nikola Jomelia i Šubertova "An di Music". 

milica publika

Nas nekadašnj stipendista Andrej Gradina, gitara i Merima Hubijer, flauta izveli su Pompeju Maxima Puhoa, klasa prof.Belme Tuzović- Mujkić i prof. Ane Pokrklić. Naš Andrej Gradina izveo je i solo numeru na gitari Lobosov: Preludij br.2. Inače Andrej je i nosilac 1 nagrada na mnogim federalnim i državnim takmičenjima iz gitare.
Prisutni su toplo pozdravili sve mlade umjetnike.

andrej savo

Gosti iznenađenja su bili grupa iz KUD-a "Slavija" iz IS koji su izveli grčki narodni ples Sirtaki zajedno sa svojim koreografom Mladenom Krsmanom.
Prisutni su oduševleno pozdravili njihovu igru. S obzirom da je predsjedniku SPKD Prosvjeta dr. Savi Vlaškom tog dana bio i rodjendan, predstavnici Kluba žena "Miss Irby" uz prigodnu čestitku, završili se prvi dio druženja.

shejla sirtaki

A onda se uz ugodno ćaskanje, zakusku, piće i muziku nastavilo do kasnog popodneva.
Sve ovo pripremili su Milica Kajević, predsjednica Kluba Miss Irby, uz konsultovanje sa ostalim članicama Kluba,  za dobru zakusku treba zahvaliti menadžmentu Prosvjete, a posebno za štimung i dobru atmosferu zaposlenicima Ljubici Žikić i Zoranu Draškoviću.  

 

Posjeta gospodina Elvira Švrakića, generalnog direktora Hayat televizije našem Društvu


Na poziv predsjednika Društva Prim dr Save Vlaškog rado se odazvao gospodin Elvir Švrakić direktor TV stanice Hayat. Gosta su srdačno dočekali prim dr Savo Vlaški predsjednik Društva i Dejan Garić predsjednik Upravnog odbora SPKD “Prosvjete”.

elvir hayat

-Prije svega, zahvalni smo na donaciji koju ste dali za naš Božićni koncert i na taj način podržali rad našeg Društva - rekao je predsjednik Društva Savo Vlaški. U nastavku razgovora gospodin Elvir Švrakić se upoznao sa radom i aktivnostima SPKD “Prosvjete” Sarajevo, a u planu su i drugi vidovi saradnje.

Ukratko o našem gostu, tačno 24. februara 1992. godine, počela je s radom tadašnja Neovisna televizija Hayat, danas - Hayat TV. Bila je prva komercijalna TV stanica u BiH, koja je od početka razvijala svoje programske i ljudske kapacitete, te postavljala profesionalne standarde na domaćem prostoru. Danas, 25 godina kasnije, ova TV kuća ima 170 zaposlenih, te prema najvećim tehnološkim standardima producira vlastiti program za pet različitih kanala. Govoreći o proteklih 25 godina, ggospodin Švrakić je istakao da je najvažnije bilo i ostalo biti pravovremen i objektivan.

 

Održana promocija zbirke poezije Duška Trifunovića "Ima neka tajna veza"

Dana 23.02.2017. četvrtak, održana promocija knjige Duška Trifunovića zbirka poezije sa naslovom "Ima neka tajna veza", pjesme odabrao Stevan Tontić.

Deset godina od smrti pjesnika Duška Trifunovića obilježeno je izdavanjem knjige ''Ima neka tajna veza'', predstavljenom u  SPKD “Prosvjeta” Sarajevo.
Trifunovićeve pjesme birao je pjesnik Stevan Tontić koji je napisao i predgovor, a urednica knjige Dragana Tomašević na predstavljanju djela je kazala da je ovo mali znak pažnje i sjećanja na čovjeka kojeg je kritika proglasila jednim od najboljih jugoslovenskih pjesnika.

dragana publika

 - Trifunović je za BiH važan jer je pet svojih najboljih knjiga objavio u glavnom gradu, ali i zbog jedne netipične pojave, uvođenja poezije u svakodnevnicu - istakla je Tomašević, dodajući da je ovaj pjesnik dobitnik Šestoaprilske nagrade Grada Sarajeva.

 Novinar Dejan Garić je također naveo da Trifunović zaslužuje mnogo više sjećanja nego što su mu Sarajevo i BiH dali.

- Trifunović je čovjek čije stihove svi znamo, a niko ih nije učio u školi - rekao je Garić.

 Podsjetio je da je više od dvije decenije života ugradio u Televiziju Sarajevo, pjesničke vode i razvoj sarajevske pop-rock škole.

valerijan zlatan

 - Kulture sjećanja nam ne nedostaje, ali je ona selektivna. Neke stvari su univerzalne i ne bi smjele biti podložne selektivnom sjećanju - dodao je Garić.

Duško Trifunović, književnik, pjesnik i televizijski autor, rođen je 1933. godine u Sijekovcu kod Bosanskog Broda. Jedan je od najvećih književnika južnoslovenskih prostora s dvadeset knjiga poezije, četiri romana i nekoliko drama.

 

Pozivamo Vas na promociju knjige
Duško Trifunović: "Ima neka tajna veza“

tajna


Promotori:

Dragana Tomašević, urednica knjige;
Dejan Garić, novinar;
Valerijan Žujo, književnik, istraživač historije Sarajeva i leksikograf;
Muhamed Zlatan Hrenovica, pjesnik i kompozitor.
    
Sarajevo, četvrtak, 23. 02. 2017. godine u 19:00 časova u prostorijama Društva, ul. Sime Milutinovića-Sarajlije br. 1

 

Posjeta profesora sa Filozofskog fakulteta Univerziteta u Banjoj Luci

U petak 17.02.2017.godine profesori sa Filozofskog fakulteta Univerziteta u Banjoj Luci, Dr Boško Branković  i  Dr Borivoje Milošević  su posjetili SPKD Prosvjeta, dočekali su ih predsjednik Društva Prim dr Savo Vlaški, predsjednica komisije za izdavačku djelatnost Dragana Tomašević, poslovni sekretar Ljubica Žikić i bibliotekar Zoran Drašković.

posjeta knjige

U kratkom opuštenom razgovoru gosti su upoznati sa radom i aktivnostima  Društva, u srdačnoj atmosferi razgovaralo se i o mogućoj saradnji. Tom prilikom su  uručena najnovija  izdanja izdavačke djelatnosti na obje strane. Da napomenemo da još od svog osnivanja, Filozofski fakultet ima prilično živu izdavačku djelatnost. Svake godine se u prosjeku objavlјuje 10‒15 knjiga koje finansira Fakultet iz svojih izvora. Pored udžbenika i monografija redovno se objavlјuje zbornik sa naučnog skupa te dva ili tri broja časopisa Radovi.

 

U Mostaru održan Međunarodni Šantićev festival djece pjesnika, povodom godišnjice smrti velikog pjesnika Alekse Šantića

festival

Povodom godišnjice smrti Alekse Šantića, 02.feb.2017.g. Srpsko prosvjetno i kulturno društvo Prosvjeta Mostar organizovalo četvrti internacionalni Šantićev festival djece pjesnika koji se održava u Mostaru.  Kroz niz programa, u festivalu učestvovala djeca pjesnici iz Srbije, Hrvatske, Makedonije, Crne Gore te Bosne i Hercegovine.

publika goran

Na festival je pristiglo preko 1000 radova iz svih država bivše Jugoslavije. Stručni žiri u sastavu Alma Fazil Obad, Božidar Kijac i Miljenko Buhač odabrali su finaliste koji su boravili u Mostaru od 01.02. do 03.02.2017. godine. Među ovogodišnjim finalistima su mladi pjesnici iz Podgorice, Beograda, Sarajeva, Kotora, Niša, Kragujevca, Bijeljine, Prilepa, Vrbovca, Preseke, Rainaca, Gradiške, Knjaževca i Mostara.

ljubica lav

Šantićev festival djece pjesnika jedan je od najvažnijih dječijih festivala te vrste u regionu i važno mjesto susreta najmlađih talenata. Brojni finalisti prethodnih godina, objavili su vlastite knjige, dok festival služi kao poticaj da još veći broj mladih počne pisati poeziju. Šantićev festival djece pjesnika promoviše Mostar i Bosnu i Hercegovinu te čuva uspomenu na najpoznatijeg mostarskog pjesnika – Aleksu Šantića.

djeca ples

Priređen je i prateći program sa dječijim ansamblima, plesom i muzikom.

nevesinje goran

''Festival znači puno za cijeli grad. Mladi ljudi svojim će druženjem i širenjem svoje poezije oživjeti Mostar. Želimo da Festival postane dio kulturnog događanja u Mostaru i da bude na punom većem nivou nego što je to sada'', kazao je generalni sekretar Srpskog prosvjetnog i kulturnog društvo "Prosvjeta" Mostar Goran Kosanić.

ziri dodjela

Žiri je imao težak zadatak izabrati najbolje radove i dodjeliti priznanja najuspješnijim.

nagrade zahvalnice

Na finalnoj večeri dodojeljeni su prigodni pokloni svim finalistima a tom prilikom su uručene i zahvanice brojnim sponzorima i donatorima.

 

Održano predavanje na temu:

"Krsne slave kod Srba"

st_nikola st_djordje st_sava

Dana 26.jan.2017.g.

U predvečerje velikog srpskog praznika Sv. Savo, Klub žena Miss Irby ugostio je u prostorijama Prosvjete posebne goste: sveštenika Vladimira Stupara, starješinu Saborne crkve u Sarajevu i grupu horista crkvenog hora "Sloga" sa dirigentom Stefanom Mojsilovićem. Tema večeri je bila "Krsne slave kod Srba".

krsna_slava vlado

Moderatorka Milica Kajević je istakla da su svečanost proslave Sv Save unazad tri godine pripremali stipendisti SPKD Prosvjeta, recitalima, pjesmom i svirkom. Nažalost nema više stipendista, jer Prosvjeta nema sredstava da dodjeli stipendije, a potrebe ima. Apelovala je na mjerodavne u Prosvjeti, da razmisle o tome i da nađu sredstva, barem za nekoliko talentovanih učenika/studenata. Osnovna misija Prosvjete ne smije biti zaboravljena.

Otac Stupar održao je teološko predavanje, čas vjeronauke o značaju vjere, Bogu stvoritelju svijeta i čovjeka na zemlji, Bogu koji, iako nevidljiv sve vidi, prati nas uvijek, prisutan uvijek i na svakom mjestu. O odlasku ili neodlasku ljudi u crkvu, grijesima kojim smo svi podložni, stradanju srpskog naroda kroz vijekove, rušenju srpskih bogomolja. Vraćanju vjeri, vraćanju crkvi.

st_petka st_jovan

U okviru tog teološko filozofskog kazivanja, otac Stupar je rekao nešto i o krsnim slavama. Krsna slava se prvi put pominje 1018.godine. Krsna slava potiče iz paganskih vremena, kad su se ljudi priklanjali mnogim bogovima. Vremenom,kada religija postaje monoteistička, to se mijenjalo. Krsna slava se prvo slavila u crkvi a kasnije se taj običaj prenosio u porodicu.Svaka srpska porodica je imala svog sveca zaštitnika. Slava se nasleđivala sa predaka na potomke. Sin je bio taj koji je "nosio" ženidbom slavu svoga oca, a ćerka je udajom prihvatala suprugovu slavu. I slavljenje krsne slave razlikuje se od kraja do kraja, pa čak i u jednom gradu obilježavanja su različita.

Dešavalo se da se u nekim porodicama slavilo i dvije slave. Simbol krsne slave su krsni kolač, svijeća i žito. Domaćin je ujutro nosio krsni kolač i žito u crkvu da se prelije vinom. U nekim porodicama taj običaj se odvijao u kući gdje su imućniji domaćini pozivali sveštenika da prelomi krsni kolač, prelije žito i da otpjeva troper svecu koga je ta porodica slavila taj dan.

publika hor

Sv. Savo, srpski prosvetitelj je utemeljitelj krsne slave. On je još u 13. vijeku kanonizirao srpske stare običeje, pa tako i krsnu slavu.
Trpeza za krsnu slavu je bogata, ima svega, štedi se za taj dan, kako bi se gostima pokazalo da domaćin poštuje svoga sveca zaštitnika porodice. Naravno da danas ima i pretjerivanja u svemu tome.

Sekstet horista sa dirigentom Stefanom Mojsilovićem otpjevao je duhovnu pjesmu Tebe pojem i Uskliknimo s ljubavlju i oduševio sve prisutne.
Prostori Prosvjete skoro su bili popunjeni do posljednjeg mjesta. Cijelo predavanje popratila je TV Hema. (Milica Kajević)

 

Klub žena "Miss Irby"
Pozivamo Vas na:
"Krsne slave kod Srba, najčešće:
Nikolјdan, Đurđevdan, Jovandan, Savindan“

st_nikola st_djordje st_sava

Učesnici
Predavač: sveštenik Vladimir Stupar, starješina Saborne crkve
Nastupa: Stefan Mojsilović, dirigent crkvenog hora "Sloga"sa grupom horista
Moderator: Milica Kajević, prof.

st_petka st_jovan

Sarajevo, četvrtak, 26. 01. 2017. godine u 18.00 časova,prostorije Društva, ul. Sime Milutinovića-Sarajlije br. 1

 

Dodijeljene Zahvalnice istaknutim i zaslužnim članovima i aktivistima Društva

Upravni odbor SPKD Prosvjeta je krajem prethodne godine donio odluku da se prigodnim zahvalnicama na jedan simboličan način oduži dugogodišnjim članovima i aktivistima Društva. Nakon izbora organa Društva u novom četvorogodišnjem mandatu, zahvalnica je dodijeljena prim. dr Zorici Vujisić, dugogodišnjoj potpredsjednici Društva, te v.d. predsjednika Društva, čime dr Vujisić, iako u kratkom periodu na toj funkciji, ostaje trajno zabilježena kao prva žena koja se nalazila na čelu Prosvjete.

zeljko zeljko

Pored ove, zahvalnice su prema odluci dodijeljene Milici Kajević i Tatjani Žarković-Tafro, dugogodišnjim članicama i predsjednicama Upravnog odbora Društva, ranijim urednicima časopisa "Bosanska Vila" Željku Grahovcu i Živani Jovančić, dosadašnjim članicama Nadzornog odbora Društva Zori Legat i Naili Mahić, kao i članovim Upravnog odbora Sržanu Vuletiću i Tatjani Lazić (koja je pismeno obavjestila organe Prosvjete da ne smatra da je dovoljno zaslužna za jedno ovakvo priznanje, te se zahvalila na ukazanoj časti).

Nakon promocije Almanaha Prosvjete u prostorijama Društva, 19.01.2017.
uručene su zahvalnice dr Zorici Vujisić i g. Željku Grahovcu, dok su ostali dobitnici zahvalnica opravdali svoj izostanak kako zbog putovanja van Bosne i Hercegovine, tako i zbog bolesti. Ostale zahvalnice će biti uručene naknadno.

zorica zorica

SPKD Prosvjeta i ovim putem želi iskazati najdublju zahvalnost svim pomenutim članicama i članovima, u nadi da će njihov doprinos Društvu i u narednom periodu biti značajan, te da će i dalje biti među stubovima i osloncima Društva. (Dejan Garić)

 

Predstavljen Almanah Prosvjete za 2015.

Nastavljajući nekadašnju tradiciju izdavanja godišnjaka, SPKD "Prosvjeta" je i u prošloj godini izdala "Prosvjetin Almanah". U prostorijama Društva u četvrtak 19.01. 2017. predstavljeno je ovo značajno izdanje, koje je svojim sadržajem pokrivalo 2015. godinu. Nastavljajući praksu započetu sa prethodnim brojem, u kome je veliki dio sadržaja bio posvećen stogodišnjici sarajevskog atentata i izbijanja I Svjetskog rata, tako je i u ovome broju pažnja posvećena važnim godišnjicama, a posebno događajima iz burne 1915. godine. Među njima se posebno ističu dvije godišnjice - jedan vijek od rođenja Branka Ćopića, te isto toliko godina od nadaleko poznatog Veleizdajničkog procesa koji je vođen u Banjaluci, a na kome su austrougarske vlasti sudski progonile veliki broj patriota, a među njima i prvake tadašnje Prosvjete.

zeljko zorica

O Almanahu su govorili književnik Željko Ivanković i glavni urednik Almanaha Slobodan Šoja. Tokom samog predstavljanja promotori su naglasili nekoliko segmenata Almanaha. Jedan od njih je posveta nekadašnjim aktivistima Prosvjete i njihovom progonu tokom banjalučkog Veleizdajničkog procesa. Među njima se posebno ističe ime dugogodišnjeg generalnog sekretara Društva i velikog pregaoca za srpsku nacionalnu i kulturnu emancipaciju Vasilja Grđića, koji je bio jedan od prvooptuženih na ovom procesu. O Vasilju Grđiću, a posebno o njegovoj ulozi u Prosvjeti se nije dovoljno govorilo u proteklom peridou, i on je jedan od zaboravljenih velikana Društva, a ovim se uredništvo Almanaha željelo na jedan skroman način odužiti Grđiću i ostalim članovima Prosvjete iz tih burnih vremena.

zeljko publika

Pored toga istaknuta je važnost tekstova o Branku Ćopiću, velikom piscu ex-jugoslovenskih prostora, čiji je životni put jednako zanimljiv kao i radnje njegovih romana i pripovjetki. O Branku Ćopiću se mnogo govorilo proteklih godinu dana, ali separat u Almanahu zaslužuje posebnu pažnju.
Promotori su naglasili i značaj književnih tekstova i odlomaka, te reprinta nekadašnjih, već zaboravljenih tekstova. Vrijedi istaći i tekst o Lužičkim Srbima koji baca svjetlo na ovu nedovoljno poznatu temu u našoj javnosti.

Publika u sali SPKD Prosvjeta je uživala u predstavljanju posljednjeg broja Almanaha, te se zbog toga sa nestrpljenjem iščekuje i naredno izdanje Almanaha, za 2016. godinu.(Dejan Garić)

 

Pozivamo Vas na predstavlјanje godišnjaka
"Almanah Prosvjete za 2015. godinu"

alamanah_2015

             Govore:
             - Želјko Ivanković, književnik;
             - Slobodan Šoja, glavni i odgovorni urednik Almanaha.

Sarajevo, četvrtak, 19. januara 2017. u 18 sati u prostorijama Društva, ul. Sime Milutinovića Sarajlije br. 1

 

U Narodnom pozorištu u Sarajevu održan svečani VII Božićni koncert

ok

Dana 5. jan. 2017.g. u povodu najradosnijeg pravoslavnog praznika Božića, Srpsko prosvjetno i kulturno društvo Prosvjeta u Narodnom pozorištu priredilo Božićni koncert.

okok

Predstavnici SPKD Prosvjeta Savo Vlaški, predsjednik društva, Dejan Garić, predsjednik UO društva  su pozdravili mnogobrojnu publiku tradicionalnim pozdravom Mir Božiji, Hristos se rodi, Vaistinu se rodi, zahvalili se sponzorima i donatorima kao i svim prisutnim gostima te najavili šarolik i nadasve, zanimljiv koncertni program.

okok

Podsjetili su da je priča o koncertu počela prije sedam godina, jer su mnogi smatrali da se vjerski praznici ne obilježavaju onako kako bi trebalo, pa je osmišljena ova uspješna saga o koncertu.

okok

Na koncertu je nastupao mješoviti hor SPD Jedinstvo a sopran i bariton Karolina Mihajlović izveli su Božićni tropar Roždetstvo Tvoje i Pavel Česnokov Veličit duše moja Gospoda. Također su Mirjana Šovran, sopran, i Sanja Radojković, klavir, izveli ariju Quando me'no vo iz opere La Boheme Đakoma Pučinija i ariju Je veux vivre iz opere Romeo i Julija Šarla Gunoa.

okok

Ljubitelji etno muzike su uživali u izvedbama banjalučke etno grupe Trag i njihovim osavremenjenim pjesmama: Žubor, Aj mene majka jednu ima, Ajde jano, Marijo ćero, i druge.
Marko Kalajanović je izveo pjesmu Alekse Šantića I opet mi duša sve o tebi sanja, i rusku pjesmu Tamna noćVladimira Garieviča Agatova u pratnji Alme Aganspahić na klaviru.

okok

Program koncerta je posvem različit i ima za svaku dušu po nešto, stoga je svake godine sve veći izazov organizirati koncert, interesovanje je kao i uvijek bilo veliko, a  nastupali su izuzetno kvalitetni izvođači, sa dostojnom reputacijom.

okok

"Koncertom želimo da poručimo svima kako vidimo Sarajevo, kakav grad želimo, kakva je percepcija grada u kojem živimo i u kojem ćemo živjeti", napomenuo je Garić.

okok

I ove godine zahvaljujući prijateljima iz Narodnog pozorišta, Ministarstva kulture i sporta Kantona Sarajevo, BH Telecoma, OSCE-a, koncert,  je, bio više nego  uspješan. Publika je izistinski uživala.

ok саво

Koncert je održan u Narodnom pozorištu, nakon kojeg je priređen i prigodan svečani koktel.

 

Sa iskrenim željama da ove svete dane provedete u miru i svakoj radosti, srdačno Vas pozdravljamo drevnim pozdravom Božićа:

"MIR BOŽIJI, HRISTOS SE RODI!

VAISTINU SE RODI!"

Održana Press konferencija

u povodu održavanja:

VII SVEČANOG BOŽIĆNOG KONCERTA!

poziv_BK_2017

 U srijedu 04. januara 2017. godine u prostorijama Društva (ul. Sime Milutinovića Sarajlije br.1), sa početkom u 11,00 sati održala se PRESS  KONFERENCIJA  u povodu održavanja VII SVEČANOG BOŽIĆNOG KONCERTA koji će se održatu u četvrtak, 5. januara 2017. godine u Narodnom pozorištu Sarajevo sa početkom u 20,00 sati.

Na press konferenciji  pred brojnim medijima, poznatim TV i novinarskim kućama, u ime SPKD „Prosvjeta“ Sarajevo bili su prisutni:

Prim.dr. Savo Vlaški, predsjednik SPKD „Prosvjeta“ Sarajevo, Dejan Garić, umjetnički kreator Božićnog programa i Slobodan Šoja,koordinator na programu.

savo dejan

Savo Vlaški, predsjednik Društva, obavjestio je prisutne novinare da za ovaj VII Božićni koncert vlada izuzetno interesovanje, kako u Federaciji BiH, tako i u Republici Srpskoj. Ovom sedmom po redu,koncertu prisustvovaće i Mladen Ivanić, član predsjedništva Bosne i Hercegovine sa saradnicima i mnogobrojni ambasadori, istaknuti predstavnici vlasti, visoko sveštenstvo, te ugledni javni i kulturni radnici.

trio trio

Dejan Garić, koji je sa Slobodanom Šojom umjetnički kreator Programa, upoznao je predstavnike medija o sadržaju i učesnicima Božićnog koncerta. posebno su se zahvalili našem generalnom partneru BH Telecomu, mnogobrojnim sponzorima,  te medijskim pokroviteljima – koji su istaknuti na bilbordima, transparentima, plakatima i pozivnicama. Posebnu zahvalnost dugujemo i Narodnom pozorištu u Sarajevu – koji nam već sedmu godinu zaredom – besplatno ustupa salu izjavili su za Pressi.

Ulaznice mogu se kupiti na blagajni Narodnog pozorišta Sarajevo u periodu od 09-11:30 i 15:30 – 19:30 sati po cijeni od 10,00KM. Obzirom da su predhodni Božićni koncerti bili rasprodani, preporučujemo da zaineresovani na vrijeme nabave ulaznice.

PROGRAM ZA VII BOŽIĆNI KONCERT:

program

 

Povodom proslave Božića SPKD "Prosvjeta" Sarajevo, neće raditi petak 06.01.2017.godine.

Svim vjernicima i ljudima dobre volje čestitamo Božić!

cestitka

 

Najava VII BOŽIĆNOG KONCERTA 05.01.2017.g u Narodnom pozorištu!

poziv_BK_2017

Poštovani članovi, saradnici i prijatelji Društva, 

Pozivamo Vas sa radošću da prisustvujete koncertu posvećenom proslavi Božića u organizaciji SPKD Prosvjeta Sarajevo koje se održava u Narodnom pozorištu Sarajevo. Ulaznice kupite na blagajni Narodnog pozorišta, 

Rezervacije putem telefona 033 221 682.
-rezervacije ulaznica se počinju primati sedam dana prije predstave, a ulaznice preuzimaju dva dana prije održavanja predstave;
-radno vrijeme blagajne: 09-11:30 i 15:30-19:30 sati

Dobro nam došli!

 

SREĆNE BOŽIĆNE I NOVOGODIŠNJE PRAZNIKE, ŽELI VAM SPKD "PROSVJETA" SARAJEVO!

sn

OBAVJEŠTENJA
 

NOVE KNJIGE

 

NAŠA IZDANJA: KATALOG

Content on this page requires a newer version of Adobe Flash Player.

Get Adobe Flash player

 

.

.

.

.

..

 

 


2012 © SPKD "Prosvjeta" Sarajevo, sva prava zadržana; e-mail:prosvjeta@bih.net.ba